Ljetne vrućine idealne su uglavnom za sve one koji u Dalmaciju dođu na ljetovanje pa se mogu opušteno kupati i sunčati, šetati i guštati. Međutim, na temperaturama od 36 i više stupnjeva najgore je raditi konobarima, kuharima, prodavačima kukuruza i krafni te pripadnicima žurnih službi, posebno vatrogascima i HGSS-ovcima.
Zapravo, najgore je onima koji rade u neklimatiziranim prostorima i sa uređajima čija temperatura doseže 90 i više stupnjeva, a među kojima su sigurno djelatnici praonica rublja.
Stoga smo odlučili obići makarske praonice kako bismo doznali kako zapravo djelatnici funkcioniraju u uvjetima u kojima im je izvan prostorija hladnije nego unutar njih, na koji način se rashlađuju i kako izdržavaju ljetne žege.
Tako smo kontaktirali manje praonice rublja u Makarskoj čiji su nas vlasnici odbijali jer imaju i previše posla, ali zato nas je ugostila praonica ‘‘Lavandera‘‘ na čelu s vlasnikom Brankom Medinijem.
U ‘‘Lavanderi‘‘ koja je otvorena prije 17 godina, ljeti radi od 15 do 20 djelatnica i to u tri smjene, a zimi su tu dvije radnice.
Vrata širom otvorena
Kako nam je kazao Medini, temperatura u praonici se ne povećava unatoč perilicama, sušilicama i valjcima za glačanje.
U ‘‘Lavanderi‘‘ imaju klima uređaj i ventilatore, a i sva vrata su širom otvorena, stropovi su visoki tako da uistinu ima ‘‘bave‘‘ i ugodno je raditi unatoč prirodi posla.
Praonica je opskrbljena sa devet perilica rublja, šest sušilica i tri valjka s time da sušilice rade na 60 stupnjeva, perilice na 90, a valjak na 160 stupnjeva i izbacuju zrak koji kola cijelim prostorom i izlazi vani.
‘‘Lavandera‘‘ radi s malim hotelima i privatnim iznajmljivačima cijele Makarske rivijere, a ljeti se dnevno opere, osuši i izglača od 2 do 3 tone posteljine i ručnika.
– Ovdje nitko od naših vrijednih i nasmijanih djelatnica ne kuka i svake godine nam se vraćaju tako da su očito zadovoljne – kazao je Medini.
I radnice su zadovoljne poslom u praonici pa su nam kazale da se rashlađuju vodom i sokovima te da im fizički uopće nije teško raditi, jedino je malo vruće, ali rashlade se i ventilatorom i imaju veliku pauzu od pola sata i pet do šest malih od pet minuta.
– Nas dvije radimo samo na valjku za glačanje čija je temperatura 160 stupnjeva.
Ali nije nam loše, rad je vrlo jednostavan i lancuni i jastučnice peglaju se po dva puta i to je to – rekle su nam radnice.
U ‘‘Lavanderi‘‘ na valjku za glačanje već 10 godina radi umirovljenica Bosiljka Jurilj (69) koja je zaposlena na četiri sata dnevno.
– Nije mi teško, tu sam i zbog popunjavanja kućnog budžeta i druženja jer su sve djevojke izvrsne tako da mi je baš lijepo. Jednostavno sam navikla raditi, a doma mi je dosadno – rekla je Jurilj.
Inače, većina radnica je iz Makarske, dvije su iz Ukrajine, a par iz Imotskog.
Odbijenicu smo dobili iz ‘‘Praone‘‘ Makarska koja je nekoć bila u vlasništvu ‘‘Hotela Makarska‘‘, a sada je pod ingerencijom ‘‘Valamara‘‘, u kojoj radi oko 100 zaposlenika, a razlog je pomalo čudan jer nam je rečeno da sustav unutar pogona predstavlja ‘‘inovacije koje su rezultat dugogodišnjeg rada i ulaganja stoga doista nemamo praksu te dijelove otkrivati javnosti i drugim poslovnim subjektima‘‘.
Kako nam je kazao Maro Konjevod, član Uprave ‘‘Praona d.o.o‘‘, korisnici njihovih usluga su većinom hoteli, odnosno hotelski lanci na potezu od Dubrovnika na jugu, preko Makarske rivijere pa sve do otoka Brača i Hvara.
– Kontinuirano ulažemo u razvoj i modernizaciju kapaciteta, primjenu najmodernijih tehnologija pranja, kupnju novih strojeva, daljnje unaprijeđenje uvjeta rada i stručno osposobljavanjem djelatnika te razvoj poslovanja.
Zbog izražene sezonalnosti poslovanja, ‘‘Praona‘‘ u ljetnim mjesecima posluje u trosmjenskom režimu rada, a tijekom zimskih mjeseca, od prosinca od ožujka, radi sukladno potrebama. Tijekom ljetne sezone, zapošljavamo oko 100 djelatnika, od čega je 30 stalno zaposlenih.
Briga o okolišu
Dnevni kapaciteti obrade rublja iznose 34.000 kilograma, odnosno na godišnjoj razini u mogućnosti smo obraditi oko 4.200.000 kilograma. Posebno smo fokusirani na brigu o zaštiti okoliša te koristimo Ecolabove proizvode za pranje i dezinfekciju rublja, za koje posjedujemo certifikate za sve programe pranja.
Posjedujemo i certifikat EN 14065:2016, koji se odnosi na sustav kontrole bio onečišćenja tekstila u postupku pranja. Značajna ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta praonice realizirana su u periodu od 2018. do 2023. godine te su dosegla oko 1,6 milijuna eura.
U 2024. godini nastavili smo s investicijama koje uključuju i projekte energetske učinkovitosti te ugradnje solarnih panela, kao i daljnju primjenu najnovijih tehnologija u evidenciji, manipuliranju i skladištenju rublja – rekao nam je Konjevod.
Odbijenicu smo dobili i iz praonice rublja ‘‘Lavanda‘‘ i vlasnika Tonća Raspudića koji se, kako kaže, ne želi eksponirati, a riječ je o najmodernijoj i najvećoj praonici u Hrvatskoj, a koja se nalazi u Gospodarskoj zoni Ravča.
