Monumentalni temelji Dioklecijanove kule kod Zlatnih vrata privlače pažnju prolaznika i turista, a o ovome je riječ: već mjesec dana arheolozi kopaju uz glavni antički ulaz u Dioklecijanovu palaču, a trud se isplatio, što je vidljivo svima koji se tiskaju uz ogradu. Furešti uslikaju najprije Grgura, pa Zlatna vrata, pa se zablenu u veliku rupu u kojoj se protežu moćni rimski kameni blokovi. Tako da je ovo arheološko nalazište, budući da leži uz najturističkiji punkt grada, vjerojatno “najsnimanije” od svih ostalih.
– Istraživačkim radovima pokazali su se temelji osmerokutne kule Dioklecijanove palače istočno od Zlatnih vrata, koja je vjerojatno razgrađena kad i ostale, za vrijeme mletačke vlasti u 17. stoljeću, kad se grade nove fortifikacije za obranu od Turaka. Temelj smo pronašli na metar dubine ispod današnje razine, a riječ je o četverokutnoj platformi prekrivenoj antičkim slojem žbuke koja leži na monumentalnim kamenim klesancima i na njoj je podignuta osmerokutna kula.
Uz temelje se proteže i sačuvani kanal za oborinske vode s kamenim poklopnicama. Tehnika je jednaka pronađenoj prilikom istraživanja kula uz istočni zid Palače, samo što je na ovom mjestu sve građeno baš vrhunski, jer je ipak bila riječ o glavnom ulazu u Dioklecijanovu palaču iz Salone – objasnio nam je voditelj istraživanja, arheolog Zvonimir Kita iz tvrtke “Temenos”.
Gdje je prag?
George Niemann, austrijski arheolog i arhitekt, početkom 20. stoljeća istraživao je središnji dio lokaliteta i utvrdio kako prag Zlatnih vrata leži 1,4 metra pod zemljom, što znači da je otvor puno viši nego što je danas. Zanimljivo je da su istočno od Zlatnih vrata još uočljivi ulazi u kuće probijeni u antičkom zidu, a našli su se u visini nadvoja Dioklecijanovih vrata, pa su pretvoreni u prozore.
Inače, Zlatna vrata bila su do druge polovine 19. stoljeća potpuno “začepljena”, a otvorila ih je austrougarska vlast. Iskopanu zemlju su nasuli istočnije, a sadašnja arheološka istraživanja pronašla su i široki zid koji je zadržavao taj nasip. Također je pronađen i stariji, ranosrednjovjekovni zid koji je kulu (dok je još postojala) dijelio na dva prostora. Kako to često biva u splitskom podzemlju, nađena su i dva groba s kosturima.
– Prema položaju u nasipu, grobovi su iz kasnijeg razdoblje, negdje iz 16. ili 17. stoljeća. Prvi je uz sjeverni zid Palače, a drugi sjevernije. Riječ je o odraslim osobama, a analiza će dati više podataka. Ime nešto i sitnih priloga, pretežno keramike, željeznih čavala i slično – kaže nam Zvonimir, dodajući kako će za petnaestak dana započeti istraživanja i na ostacima zapadne osmerokutne kule, te na utvrđivanju dubine praga Zlatnih vrata.
Jasna Jerkov, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru, pojasnila je kako istraživanja financira Grad Split s 370 tisuća eura u sklopu budućeg uređenja ovog prostora.
