Vruća tema ove jeseni u Splitu svakako je prenamjena zapuštenog hotela “Zagreb” na splitskom Duilovu, a sve je potaknula rektorova želja da splitski studenti na tom mjestu dobiju nove smještajne jedinice.
Brže-bolje javili su se političari koji su godinama zastupali ideju da građani nakon gotovo 40 godina dobiju novi umirovljenički dom i čini se da će trebati dosta lobiranja i pritisaka s obiju strana da bi javnosti pokazali i dokazali zašto je baš njihova vrsta doma potrebna Splitu.
No neće tranzicija megalomanske nekretnine s leđa Ministarstva unutarnjih poslova na Grad Split proći tako brzo i glatko i pitanje je pod čijom bi uopće ingerencijom bio novi dom za starije. Osim privatnih domova, svi drugi javni objekti ove namjene su pod Splitsko-dalmatinskom županijom, koja je nositelj osnivačkih prava nad ukupno četiri doma za starije osobe – Split, Lovret, Makarska i Vis.
Trenutačni kapaciteti
Dom za starije osobe Split svoju djelatnost obavlja u tri objekta, dva u Splitu i jedan u Starom Gradu na otoku Hvaru, a nad domovima drugih osnivača nema nikakvu nadležnost. U Dom za starije osobe Split smješteno je ukupno 690 korisnika, dok se na listi čekanja nalazi čak 6600 osoba, od čega u odgodi njih 726.
Najniža cijena u objektu u Splitu, u Vukovarskoj 79, iznosi 470 eura, što uključuje trokrevetnu sobu i prvi stupanj njege, a najviša cijena mjesečne usluge iznosi 846 u objektu na Zenti i uključuje jednokrevetnu sobu te treći stupanj njege. Posebna je priča najskuplji apartman za dvije osobe, koji košta 1077 eura, te valja napomenuti da se ovim iznosima često pribrajaju dodaci za balkon, korištenje klime, hladnjaka, dijetalnu prehranu i slično, što značajno podiže konačni mjesečni iznos.
Pitali smo zato županijske institucije namjeravaju li se posvetiti “Zagrebu” i postoji li mogućnost da svom portfelju domova za starije pridodaju i ovaj možebitni na Duilovu ili će pak cijelu tu priču prepustiti Gradu Splitu. Prema njihovu odgovoru, vjerojatniji je drugi scenarij i čini se da nemaju nekakvu izričitu namjeru i entuzijastičnu želju ulaziti u ovaj projekt.
Kako funkcionira sustav?
Krenimo od početka. Još 2002. godine Vlada RH prenijela je osnivačka prava 46 domova za starije osobe na županije, od čega u Splitsko-dalmatinskoj županiji nad spomenuta četiri doma. Istodobno s prijenosom osnivačkih prava osigurana su u državnom proračunu i takozvana “decentralizirana sredstva”, koja se od tada svake godine prenose županijama u njihove proračune radi sufinanciranja rada navedenih domova.
– Tim sredstvima sufinanciraju se plaće djelatnika, materijalni rashodi, tekuće i investicijsko održavanje i slično. Decentralizirana sredstva osiguravaju se isključivo za 46 domova nad kojima su prenesena osnivačka prava s RH na županije. Osim toga, i sama Splitsko-dalmatinska županija iz svoga matičnog proračuna osigurava sredstva za sufinanciranje rada domova kojima je osnivač.
To je razlog zašto korisnici županijskih domova imaju znatno povoljniju cijenu smještaja u odnosu na domove drugih osnivača, odnosno privatne domove – potanko nam pojašnjava Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Splitsko-dalmatinske županije.
Može i Grad
Naglašava također i da gradovi i općine sukladno zakonu mogu biti osnivači domova, pa su tako gradovi Dubrovnik, Pazin, Cavtat i drugi već izgradili i osnovali svoje domove, a još neki gradovi i općine na tom su putu.
– Putem EU fondova Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je iznos od 5,4 milijuna eura, 100 posto bespovratna sredstva, kojima se upravo gradi dom u Dragljanima, u Vrgorcu, kojem će Županija biti osnivač. Dom će smještati 120 korisnika, pružati izvaninstitucijske i zdravstvene usluge, kao što su dnevni boravak, pomoć u kući, zdravstvena ambulanta i slično.
Svi gradovi i općine ovlašteni su osnivati domove na svome području. Dapače, i pozvani su s obzirom na ukupnu demografsku sliku i na starenje stanovništva. Tako i Grad Split može biti osnivač domova, odnosno osnivati, graditi, kandidirati se na EU projekte, rekonstruirati objekte, sufinancirati njihov rad i ostalo – apelira Bandalović, koja vjeruje da će se konačna namjena hotela “Zagreb” usuglašavati na političkoj razini, dogovorom između vlasnika objekta, odnosno Vlade, i Grada Splita, na čijem se području objekt nalazi.
