Po Obiteljskom zakonu adolescenti do 16. godine života smiju biti vani, sami, najdalje do 23 sata, a nakon toga mogu biti vani u pratnji roditelja ili druge odrasle osobe u koju roditelji imaju povjerenja. Dakle, ako ih policija zatekne vani u spomenuto zabranjeno doba, nakon 23 sata, ima pravo legitimirati maloljetnika i ako je bez pratnje, odvesti ga u policijsku postaju te pozvati roditelja da ga preuzme.
A da mnogi roditelji baš i ne haju za Obiteljski zakon te da često i ne znaju gdje su im djeca u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima, najbolje govori priča od prije nekoliko dana iz Splita.
Naime, tada je na Hitnom prijamu Klinike za dječje bolesti KBC-a Split medicinski zbrinuto šest tinejdžerica u dobi od 15 do 17 godina zbog intoksikacije alkoholom. Razina alkohola im je bila između 1,3 i 2,6 promila alkohola u krvi. Jednostavno rečeno, “cure su se napile i oduzele” i u više su navrata vozilom Hitne pomoći dovezene u KBC Split. Sve se to događalo nakon koncerta koji je održan u Splitu.
Djeca izišla “malo u život” i, očigledno loše istrenirani u ispijanju alkohola, napravili su sebi, ali i svojim roditeljima, velik problem. Alkoholiziranih je, kako nam kaže naš “informator”, bilo i među muškoj čeljadi, koje bolnica nije vidjela jer očito bolje podnose alkohol od svojih cura. Vjerojatno su takvi otišli kućama ili su se oporavili “sami od sebe”.
O ovom sve prisutnijem problemu u društvu, kada mladi ljudi konzumiraju alkohol, a mnogi od njih vjerojatno i zabranjene supstancije, porazgovarali smo s troje iskusnih liječnika.
– Podsjetimo da je adolescencija razdoblje intenzivnog tjelesnog i mentalnog razvoja, a mozak je osobito osjetljiv na štetne učinke alkohola. Osim što utječe na njegov razvoj, može dovesti i do kognitivnih oštećenja te teškoća s pamćenjem i učenjem. Alkohol povećava rizik od razvoja mentalnih bolesti kao što su depresija i anksioznost.
Dugotrajno konzumiranje alkohola dovodi do oštećenja jetre, srca i drugih organa. Također, konzumacija alkohola u adolescentskoj dobi povećava rizik od rizičnog ponašanja, nasilja i ozljeda. Stoga je izrazito važno educirati adolescente o štetnom učinku alkohola i važnosti zdravih životnih navika – rekla nam je izv. prof. dr. sc. prim. Branka Polić, jedna od najpoznatijih splitskih pedijatrica, djelatnica Klinike za dječje bolesti KBC-a Split.
Zadnjih godina bilježi se značajan porast konzumiranja alkohola među srednjoškolcima.
– Tako je anketa među maturantima naše županije pokazala da čak 82% njih konzumira alkohol. Najčešća dob kada počinju je upravo 15-16 godina. Dokazano je i da mladi koji su bili bolnički liječeni zbog intoksikacije alkoholom imaju veći rizik za razvoj ovisnosti, kako o alkoholu, tako i o drugim sredstvima ovisnosti u budućnosti – istaknula je dr. Branka Polić.
Sada se postavlja pitanje – kako mladog čovjeka, maloljetnika, spriječiti u tome da pije, odnosno konzumira alkohol?
Nikako. Naime, mnogi od njih alkohol konzumiraju prije negoli odu u noćni klub ili na neki koncert. Kupe alkohol po još uvijek manjim cijenama od onih u noćnim klubovima, gdje im i ga ne bi smjeli ni posluživati. Napiju se i tako “naliveni” odlaze u noćni život.
Očigledno alkohol, u kombinaciji s plesom, skakanjem, znojenjem, fizičkim naporima “ludovanja”, a moguće i konzumacijom pokojeg opijata, rezultira nedavnim događajem koji smo opisali, kada su mladi ljudi, prema riječima svjedoka, doslovno ležali po cesti, između parkiranih automobila… Kupila ih je Hitna pomoć i odvozila u KBC Split na triježnjenje.
A da je konzumacija alkohola među mladima ozbiljan javnozdravstveni problem svjesna je doc. prim. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ) i specijalistica školske medicine.
– Mnogi to još uvijek doživljavaju kao “normalan dio odrastanja”, a u hrvatskom društvenom kontekstu uobičajeno je da se alkohol konzumira na obiteljskim proslavama, pri čemu se djeci i adolescentima često već u ranoj dobi nudi alkohol, što ukazuje na društvene norme koje toleriraju i potiču ranu izloženost alkoholu.
Istraživanja pokazuju da mladi koji počinju piti s 14 godina ili ranije imaju četiri puta veću vjerojatnost da će tijekom života razviti ovisnost o alkoholu od onih mladih koji su počeli piti nakon 21. godine. Rana konzumacija alkohola povezana je s većom vjerojatnošću učestale i prekomjerne konzumacije alkohola u adolescenciji, opijanja i pijanstva te razvoja ovisnosti u odrasloj dobi.
Kod adolesecanta s obzirom na razvojnu dob imamo sklonost rizičnom ponašanju, pripadanju vršnjačkoj skupini, nekritičko razmišljanje o posljedicama, što dovodi do izloženosti i konzumaciji alkohola koji šteteno utječe na većinu organskih sustava i razvoj bolesti, mentalno zdravlje, rizik od nesreća i nasilja, odnosno invaliditeta i smrti – kazuje dr. Karin.
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o konzumiranju alkohola među mladima u RH iz istraživanja HBSC (Health Behaviour in School‑aged Children – Zdravstveno ponašanje mladih) za 2022. godinu, koje se provodilo u 45 zemalja, vide se novi trendovi konzumacije alkohola među mladima u RH.
– Podaci pokazuju da su djevojke prestigle mladiće u konzumaciji alkohola, te porast konzumacije alkohola kod mlađih dobnih skupina. Tako je barem jednom u životu probalo alkohol u dobi od 13 godina 41,5 % dječaka i 45,1% djevojčica. U dobi od 15 godina barem jednom u životu probalo ja alkohol 66,4 % mladića i 71 % djevojaka. Također su djevojke u dobi od 15 godina prestigle mladiće u pijenju i u iskustvu opijanja pa se 43,9 % djevojaka i 42,5% mladića opilo barem jednom. Svakako su zabrinjavajući podaci da je sve ranija dob doticaja s alkoholom, pa je u dobi od 11 godina rani kontakt s alkoholom imalo 23 % dječaka i 15 % djevojčica – ističe dr. Karin.
Koje mjere prevencije poduzeti?
– Potrebni su bolji roditeljski nadzor i kontrola, kao i znanje te visoka razina roditeljske informiranosti o djetetovim aktivnostima. Važna je i neizostavna prisutnost i dosljednost u roditeljskim pravilima i djetetovim obvezama, kao i kvalitetna komunikacija, povjerenje između roditelja i djeteta.
Uza sve to mora biti uključena i zajednica, odnosno koordinirani angažman više sektora: škole, obitelji, sportske, kulturne i lokalne zajednice. Isto tako, važno je ograničenje slobodnog vremena adolescenata neorganiziranim aktivnostima (što je poznati rizični čimbenik), a važno je i promicanje i financiranje organiziranih aktivnosti (besplatno) poput sporta, umjetnosti i društvenih programa. Vrlo je važno staviti fokus na roditeljski nadzor kroz edukaciju roditelja i mladih – navodi dr. Karin.
Što bi zakonodavstvo trebalo uraditi u tom smislu?
– Prvenstveno trebalo bi raditi na smanjenju dostupnosti alkohola i svakako bi trebalo uvesti restriktivne mjere i visoke kazne za kršenje zakona. Trebalo bi uvesti zabranu oglašavanja i sponzorstva alkohola, a na alkoholnim pićima trebale bi biti oznake da štete zdravlju. Svakako bi trebalo uvesti povećanje cijenja alkohola i uvesti veće poreze, istaknula je dr. Željka Karin.
Zašto se mladi sve više ovako ponašaju, pokušao nam je pojasniti prof. dr. sc. Ivan Urlić, poznati splitski neuropsihijatar.
– Djeca su zrcalo obitelji i društva koje se formira u tim godinama. S jedne strane su ti adolescenti razapeti između “roditeljske veze” i veze s svojim vršnjacima. Ta dilema između neovisnosti i ovisnosti čini adolescenciju tako teškom i za adolescenta, ali i za njihove roditelje. Stoga treba biti posebno osjetljiv kao odgojitelj u odnosu na adolescenciju koja je krajnje osjetljivo razdoblje u odgoju čovjeka – kaže nam dr. Urlić.
Ovakve tužne slike su sve češće i sve smo više svjedoci činjenice kako mladi ljudi “bauljaju” po gradu i “druže” se s alkoholom, ponajviše prije noćnih izlazaka, kako bi bili “spremni” otići u noćni život. Naravno, ima i onih koji piju po noćnim klubovima, u kojima, zbog svoje životne dobi, uopće ne bi trebali ni smjeli biti.
– Ovakve tužne slike odražavaju i nebrigu roditelja za maloljetne članove svojih obitelji, a to je alarmantan znak da mnoge obitelji ne funkcioniraju. Mislim da suvremeni društveni običaji i promjene najviše na negativan način utječu na instituciju obitelji. Stoga mislim da bi roditelji trebali jako dobro promisliti o organizaciji svojih obitelji jer je ovakvo ponašanje djece krajnje opasno, kako za samu djecu, tako i za starije članove tih obitelji – zaključio je prof. dr. sc. Ivan Urlić.