Planirana triljska zaobilaznica ili brza ceste koja bi, prema projektu HC-a, spajala autocestu A1 s Bosnom i Hercegovinom, već u njezinim začecima izazvala je brojne negativne konotacije, posebno kod građana Trilja i okolnih sela. Po mišljenju stanovnika, njezina bi izgradnja dovela prvenstveno do kulturološkog ekocida, na što sve češće upozorava Marijo Kozina, jedan od tamošnjih aktivista i volontera na zaštiti okoliša i baštine cetinskoga kraja.
– Dio te ceste prolazi kroz Osoje, južno od naselja Velić. Inače, to je vrlo vrijedan arheološki kompleks koji se prostire na nešto više od 400 hektara. To je kompaktna kasnoantička ili čak prapovijesna cjelina koju po svaku cijenu moramo sačuvati.
Činjenica je da će baš tuda proći ta zamišljena zaobilaznica, preko tih jasno vidljivih struktura i jednog velikog, tek djelomično istraženog arheološkog objekta. Predložena cesta nepovratno bi uništila povijesni kontinuitet cjelokupnog vrlo vrijednog krajolika.
‘Rušilački smjer‘
O svemu smo obavijestili struku, Konzervatorski odjel iz Splita i Ministarstvo kulture, HC, Grad Trilj i Županiju – mnogobrojni mailovi i dopisi otišli su na sve adrese. Nažalost, na stranicama Državne geodetske uprave već je vidljiva planirana trasa i u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole – tvrdi Marijo Kozina, ističući kako je kod mjesnog groblja, a za potrebe zadnjih lokalnih izbora, asfaltiran dio puta u neposrednoj blizini predloženog koridora, s namjerom svjesne devastacije antičke ceste Salona – Argentaria. Na to je reagirao pismenim predstavkama.
Slično je učinio vezano i uz novu cestu. Čim je uvidio da projektiranje ide u, kako kaže, “rušilačkom smjeru”, da ne bi nastala još veća šteta, odnosno da bi smanjio troškove financiranja naručitelju radova, nanovo je obavijestio sve relevantne službe o kakvoj se nacionalnoj kulturno-povijesnoj baštini radi.
Svjestan je da se nitko normalan ne može usprotiviti infrastrukturnom razvoju zemlje, u ovom slučaju gradnji cesta, ali napominje da je indikator razvijenosti društva jedne države i njezin odnos prema arheologiji.
– Budućnost se gradi na povijesti, ne obrnuto. To znači da brza cesta, zaobilaznica ili taj spoj s susjednom državom, kako ga sve zovu, nedvojbeno može proći jednim dijelom ovog prostora. No mora biti razumijevanja od svih uključenih u ovaj projekt. To znači da se jedan ovako vrijedan lokalitet može se vrlo lako u budućnosti revitalizirati i valorizirati i donijeti veliku dobit široj društvenoj zajednici, a ne da ga se ruši i zatire naše postojanje – ističe ovaj zaljubljenik u kulturno dobro svoga kraja.
Sumnjiva pozadina
Ipak, za sada se spominju dvije varijante te buduće ceste. Duža, koja ide prema naselju Velić i pravi svojevrsni luk, i druga, koja gotovo pa ravno spaja Bisko preko Kamešnice s BiH. Sve to, po njegovu mišljenju, baca svojevrsnu sumnju na cijeli projekt i njegovu realizaciju.
U prostornoplanskoj dokumentaciji Županije splitsko-dalmatinske ucrtane su dvije takve paralelne varijante, što, po njegovu mišljenju, nije razumljivo; štoviše, sumnjivo je da od čvorišta Čaporice, odnosno naplatne postaje Bisko, jedan pravac ide u smjeru Kamenskog, a drugi kruži preko naselja Velić i opet završava na istom ishodištu. Nikome nije jasno zašto ta dva paralelna pravca na malom prostoru i što je u pozadini tih dviju planiranih cesta.
– Bojim se da ćemo gledati sličan scenarij kao što je to bilo u dolini Neretve, gdje je trasa išla preko povijesnog lokaliteta i trajno devastirala to područje. Da bismo izbjegli takav scenarij, moramo svi zajedno pravodobno djelovati na institucije i sve odgovorne osobe u sustavu, jer to bi u konačnici bila enormna šteta na kulturnom dobru ovoga kraja i cijele države, jer ovaj prostor nadilazi lokalni karakter.
Ovo je velika nacionalna baština RH i prema njoj se treba drugačije odnositi i, naposljetku, trajno je zaštititi i staviti u službu cjelokupne zajednice – domeće ovaj strastveni poznavatelj i neumorni zagovornik zaštite lokalne baštine, posebno dijela oko Velića i Osoja, za koje kaže da su muzej na otvorenom.
