Vrhunski inženjerski pothvat koji je redefinirao pristup sličnim projektima u regiji. Tim je epitetima počašćen projekt sanacije splitskog Karepovca koji je u četvrtak u Opatiji u organizaciji Hrvatske komore inženjera građevinarstva dobio nagradu KOLOS, najuglednije strukovno priznanje za iznimna postignuća u području građevinarstva u Republici Hrvatskoj.
Autori projekta sanacije odlagališta otpada koji je desetljećima bio rak rana Splita su diplomirani inžinjeri građevine Davor Barać i Nataša Molk te arhitektica Maja Vuković Bogović.
U obrazloženju odluke navodi se da je ovaj tim osmislio složen i inovativan sustav koji uključuje piggy-back metodu gradnje, sofisticirana geotehnička rješenja te održivo korištenje recikliranih materijala. Sve to izvedeno je uz neprekidno funkcioniranje odlagališta, što dodatno potvrđuje tehničku izvrsnost i iznimnu organizaciju rada. Ovaj projekt postavio je nove standarde u sanaciji okolišno i društveno osjetljivih prostora, zbog čega je nagrađen KOLOSOM za projektiranje u području geotehnike, navodi se u obrazloženju odluke.
– Kad vas struka nagradi, to je najveća nagrada koju možete dobiti. Meni ova nagrada puno značu zato jer sam iz Splita. Ovo je projekt koji je unaprijedio našu lokalnu zajednicu i doista sam jako sretna što sam mogla biti dio te lijepe priče – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Nataša Molk.
A nije sve u početku, podsjeća ova inženjerka građevine, išlo lako.
– Kad su počela preslagivanja otada, bili su dosta veliki napadi javnosti. Sudjelovala dam na onoj čuvenoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća na temu Karepovca i svim srcem branila projekt sanacije odlagališta. Tada je odlučeno da se sanacija nastavi. Kad sad odmakom gledam na to, svjesna sam da je početak doista bio težak, u pojedinim trenucima i strašan. Sve sam to dosta emocionalno proživljavala. Danas mi je drago da Split ima projekt koji je dobio nagradu struke – zaključuje Nataša Molk.
KOLOS za projektiranje u području konstrukcija dodijeljen je prof. dr. sc. Davoru Skejiću, koji je osmislio je konstrukcijski sustav skela namjenjen obnovi zagrebačke katedrale nakon potresa. Zbog svoje kompleksnosti, visini i sigurnosnim zahtjevima ubraja se među najzahtjevnije takve projekte u Europi.
Toranjske skele visine 70 metara izvedene su kao konzolne konstrukcije koje se oslanjaju na ranjive dijelove spomenika. Kolos za vođenje građena dodijeljen je inženjerima Anti Mlinaru i Anti Kelavi za obnovu samostana i crkve sv. Franje Asiškog u Zagrebu, a onaj za projektiranje u području hidrotehnike dodijeljen je Zdenku Tadiću za projekt uređenja desne obale Drave u Osijeku, kojim je taj grad dobio jednu od najdužih i najmodernijih riječnih šetnica u Europi.
Ove godine nagrada za životno djelo pripala je profesoru Josipu Marušiću, istaknutom stručnjaku u području hidrotehnike i vodnog gospodarstva. Njegov znanstveni, nastavnički i stručni rad tijekom više od pet desetljeća ostavio je dubok trag u razvoju nacionalne vodne politike, projektiranju melioracijskih sustava i obrazovanju niza generacija inženjera.
Marušićev doprinos obuhvaća i dugogodišnji angažman u brojnim znanstvenim i stručnim institucijama, uključujući Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, Akademiju tehničkih znanosti te stručne udruge i tijela nadležna za razvoj vodnog gospodarstva, zaključuje se u obrazloženju odluke.
