Stručnjaci iz veterinarske velike i male prakse, veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane, znanstvenici i stručnjaci iz područja biomedicine, te svi oni koji izravno i neizravno surađuju s veterinarskom strukom bili su dio najvećeg godišnjeg znanstveno-stručnog skupa doktora veterinarske medicine iz Hrvatske i zemalja EU-a održanog u Splitu.
“Veterinarske dane 2025.” zajedno su organizirali Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut kako bi analizirali stanje sustava provedbe veterinarske djelatnosti u RH, ali i pokušali dati smjernice i preporuke u cilju jačanja sustava kontrole zdravlja i dobrobiti životinja, sigurnosti hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje.
Zahtjevna godina
Veterinarstvo u Hrvatskoj je, apostrofirano je, suočeno s cijelim nizom problema – bolesti se šire, a struke je sve manje. Godina na izmaku bila je iznimno zahtjevna…
“Nikada do sada veterinarska struka u istom vremenskom momentu nije bila toliko angažirana; prvo kao ključni dionik u provedbi mjera sprječavanja pojave slinavke i šapa nakon njezine pojave u Mađarskoj i Slovačkoj, nakon toga u sprječavanju pojave bolesti kuge malih preživača u našem okruženju, a onda i vrlo zahtjevnim okolnostima provedbi mjera kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja afričke svinjske kuge na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te bedrenice na području Vrlike i Drniša”, kazano je na panel-raspravama “Veterinarskih dana”, uz naglasak da je riječ i dalje o najslabije plaćenoj struci spram ostalih zemalja u Europskoj uniji, s vrlo limitiranim cijenama usluga. Uz to je u nekim dijelovima Hrvatske gotovo pa ugašena.
Istaknuti su i uvjeti u kojima veterinari pružaju uslugu, a to je prije svega (ne)suradljivost posjednika životinja na njihovim posjedima, a vrlo su česti, naročito u slučajevima afričke svinjske kuge, verbalni i fizički napadi na veterinare.
“Kod bolesti koje su se pojavile u Hrvatskoj, a ekonomski je najznačajnija afrička svinjska kuga, ključno je da je izvor njezine pojave i širenja ljudski faktor, čemu dodatno pridonose društvene mreže, koje su postale megafon ‘fake newsu‘, odnosno pogrešnim i neprovjerenim informacijama, što uzrokuje nedostatak kritičkog promišljanja, a dio posljedica toga snose veterinari na terenu jer ne mogu provesti mjere sprječavanja i širenja neke bolesti.
Neminovna je pomoć i ulaganje države u veterinarsku službu koja će moći odgovoriti na ugroze tijekom cijele godine i time osigurati zdravlje životinja i ljudi”, stoji, između ostalog, u priopćenju koje potpisuje Ivan Zemljak, mag. med. vet., predsjednik Hrvatske veterinarske komore.
Veterinari s terena istaknuli su vidljivost koliko kod kriznih situacija nedostaje sustavna briga za veterinarsku struku. Za primjer je naveden Zakon o veterinarstvu, koji ističe da je veterinar obvezan pružiti veterinarsku uslugu, a s druge strane postoje situacije koje objektivno onemogućavaju provedbu te usluge. Dodatno veterinar nema status službene osobe, a prema zakonu mora ući u privatni posjed pri provođenju i najtežih mjera za zaštitu zdravlja životinja i ljudi.
Nedostatak inspektora
Nadležne institucije koje donose mjere za sprječavanje i širenje bolesti životinjskog podrijetla te sudjeluju u njihovu provođenju ističu međusobnu suradnju i proaktivnost, ali alarmiraju na nedostatak kadra veterinarske struke, poput veterinarskih inspektora, koje treba izučiti i pripremiti za nove zdravstvene prijetnje, koje već sada možemo predvidjeti s obzirom na klimatske promjene i migracije.
