Svake godine, krajem srpnja, mnogi se Bračani i Šoltani nađu u Milni ili na Šolti dogovarajući potezanje otočića Mrduja (smještenom između Brača i Šolte, ali je brački teritorij) u Splitskim vratima.
– Riječ je o otočiću koji pripada Braču, a naziv je dobio jer vjetrovi u njegovoj zavjetrini čine “morske brazde” poput svakog broda koji vožnjom/kretanjem ostavlja iza sebe. Kako su vjetrovi u Splitskim vratima često promjenjivog smjera onda se promatračima čini kao da se otočić mrda pa je zato i nazvan Mrduja. Tako se i danas “potezala Mrduja“… Umjesto potezanja konopa ili kadene kao rješenje ili pobjedom u “potezanju” smatra se onaj otok (Brač ili Šolta) čiji je veći broj brodica nazočan u blizini Mrduje u trenutku “potezanja” – priča Petar Mladinić, predsjednik Hrvatske udruge nastavnika istraživača (HUNI), govoreći kako je u cijelom projektu potezanja Mrduje najzanimljivija činjenica da nitko od svih sudionika, još od 2008. godine kada je započeo do danas, ne zna zbog čega se ona “poteže“. Količina neznanja TZ Milne i TZ Šolta na kojoj počiva ta turistička aktivnost je, bez dlake na jeziku će Mladinić, nevjerojatna.
– Dobro su Mlečani vidjeli s kim imaju posla. Izgleda da i danas taj duh dominira: uzmi novac, a onda se sve zamata u kojekakve izričaje – kaže predsjednik udruge HUNI objašnjavajući odakle je stigla i od kada traje ‘besmislena‘ motivacija potezanja jednog otočića na jedan otok: Brač ili Šoltu?
Nitko nema pojma
– Anketirali smo nasumično Bračane i Šoltane s jednim jedinim pitanjem:‘Zašto se poteže Mrduja?‘ Niti jedan anketirani od njih 147 nije znao činjenično i suvislo odgovoriti na postavljeno pitanje – navodi Mladinić dodajući kako je HUNI istražila povijesne okolnosti iz kojih je izrasla ova “hvalevrijedna, ali nerazumljiva i potpuno neargumentirana turistička aktivnost i feštanje”.
Pronašli su tako nastavnici istraživači u 26. knjizi Pet stoljeća hrvatske književnosti “Narodne pripovjetke” iz 1963. u izdanju Matice Hrvatske činjenicu koja objašnjava zašto se poteže Mrduja. I zašto su se Šoltani uključili u problem potezanja Mrduje. Pripovjetka 75 na stranici 220., otkriva Mladinić, nosi naslov “Išli Bračani u Mletke po pamet”. Evo kako je napisana…
Čuli Bračani da u Mlecin ima svake mudrosti i pameti od svega svita, pa se uputilo nikoliko nji trabakulon u Mletke, da kupu i dovedu pameti. Došli tamo prid duždevu palaču, pitaju ji:
Šta ste došli?
Došli smo s Brača da tražimo u vas jednu sriću, da kupimo pameti za našu ižulu.
Namirili se na lukave Mlečiće, koji jin dali za skupe novce jedno barilo, u nj zatvorili miša, priporučili jin:
Nemojte za žive oči otvarat ni krećat u ovo barilo, dok ne dođete u vaš paiz.
Veseli Bračani javili doma da eto iđe pamet. Sletilo se malo i veliko na rivu, kurat, podeštat, vas paiz, kad ugledali da iđe brod. Zvona počela zvonit, maškule pucat, kad se brod primaka kraju. Otvori podeštat barilo, a miš skoči u more i zapliva prema jednom školju.
– Oh boj nan – ražali se načelnik – kako nan uteče pamet!
Naredi da se donesu konopi, lancane, kadene, neka se opaše oni školj, i svi od paiza uvatu se za konope potezat, da pritegnu školj u porat i dovedu pamet u paiz. Uvatilo se na stotine ljudi potezat. Aja, popucali konopi, lancane i kadene, palo toliko ljudi po tlevu: niki pribija noge, niki slomija ruke, a školj Smrdulj eno i sad stoji prid Milinom, neće da se makne.
Udruga HUNI je u svrhu razjašnjavanja/informiranja javnosti i svih uključenih organizacijskih dijelova te odgovornih osoba za sve sudionike kreirala Povelju Veliku i Povelju Malu i na njih otisnula narodnu pripovjetku “Išli Bračani u Mletke po pamet”.
Gdje je pamet?
– Sam naslov narodne pripovjetke jasno ukazuje o čemu se radi. Dakle, u turističke i druge svrhe Povelja garantira sudionicima baštinjene pameti koja se nalazi na Mrduji ako se iskrcaju na nju. Iz narodne pripovjetke razvidno se uočava da se Mrduja poteže jer je pamet koju su Mlečani prodali Bračanima pobjegla na Mrduju i dalje ne stoluje na ostalom dijelu Brača. Tu su pamet, evidentno, sebi odlučili potegnuti Šoltani potezanjem Mrduje. A Bračani se suprotstavili istim aktivnostima. I o tome se radi u potezanju Mrduje. Sve drugo je potpuno neznanje zašto se poteže Mrduja – kaže Petar Mladinić.
