Organizator bojkota iz platforme Halo inspektore Josip Kelemen najavio je za 31. siječnja novi bojkot, nakon što je prvi bio više nego uspješan. Dan ranije, pak, platforma je pozvala potrošače da započnu tjedni bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe.
“Veliki bojkot, još veći nego što je bio prošli petak, održat će se u petak, 31.1.2025. godine. Bit će to bojkot svakog oblika kupovine proizvoda i usluga, pozivamo potrošače da se suzdrže tog dana od bilo kakve kupovine, ne samo u trgovačkim centrima, nego i u drugim institucijama i organizacijama. Moramo poslati poruku i onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, ne plaćajte račune, izbjegavajte telekomunikacijske usluge. Izbjegavajte dostavljače. I oni su dio cjenovnog porasta”, poručio je Kelemen.
Ekonomist Ljubo Jurčić za N1 je rekao da je bojkot bio ‘reakcija iz srca’, ali da tržite u red ne mogu dovesti prosvjedi, nego država, odnosno Vlada.
HALO, HRVATSKA Poziv na opći bojkot: ‘U petak nemojte ništa kupovati, ne idite u kafiće, banke, ne plaćajte račune,…’
“U Hrvatskoj ima puno naivnog srca i puno reakcije iz tog srca, ali nema suštine. Ovo zbog čega se prosvjeduje, to je odgovornost Vlade. Vlada ima instrumente i politike kojima može dovesti tržište u red. Prosvjedi to neće učiniti niti je to posao građana. Oni jednom neće otići u kupovinu. Drugi put će otići u neki drugi kvart, a već treći put kupovat će tamo gdje inače kupuju”, smatra Jurčić.
Dodao je da kad sustav nije razrađen onda se dogode akcije ‘po kratkom postupku’ na kojima se, kako kaže, čuju ‘argumenti koji to nisu, ali lijepo zvuče’.
“Država je tu da svojim politikama utječe na strukturu gospodarstva i na strukturu tržišta. A mi nemamo politiku ni za jedno ni za drugo. Vlada ne može na tržištu reagirati s domaćim robama jer ih nema, a lanac proizvodnje u stranoj zemlji kontrolira strana vlada, tako da o cijenama možemo samo pričati. Država si je to sama dopustila jer nije razvila institucije koje bi omogućile optimalnu strukturu tržišta ili barem najbližu optimalnoj. Pa ako postoji monopol, da bude transparentno reguliran, a ako postoji oligopol, da se ne dozvole ni javni ni tajni sporazumi”, objasnio je Jurčić.
GLAS GRAĐANA Grmoja: Vladi odgovara da se sav bijes sruči na pohlepne trgovce. Narode…
Poručio je da država ima instrumente i ovlasti, a bojkot trgovina je ‘reakcija naroda koji se može samo žaliti’.
Na pitanje koje bi institucije trebale dovesti tržište u red, Jurčić odgovara da je to ponajprije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
“Postoje međunarodni zakoni i uredbe prema kojima svatko tko ima trgovinu između svoje vlastite firme u dvije zemlje mora imati pravilnik o transfernim cijenama pa da se može vidjeti koje su to cijene u svakoj zemlji. No mi nismo razvili institucije i procedure da se zaštitimo od neopravdanog povećanja cijena. U Sloveniji to rade puno bolje od nas pa su zato i bolji s cijenama, iako su manje tržište. Hrvatska nema tu čvrstinu institucija. Zato je ovdje slobodno lovište”, istaknuo je ekonomist.
BORZAN: ‘Da nam je netko rekao da ćemo kruh plaćati deset, pile pedeset kuna…’
Dodao je da postoji i dublji ekonomski mehanizam u tome. “Ulaskom u eurozonu transakcije između Europe i nas sada su lakše i većina trgovaca koji nam izvoze i prodaju robu, svoju zaradu, ekstraprofit, ostave u inozemstvu. Ako u Europi nešto košta 80 eura, taj će iz svoje europske firme svojoj hrvatskoj firmi fakturirati to po 100 eura pa mu 20 eura automatski ostane tamo. Onda će na tih 100 eura uračunati 20 posto za troškove i zaradu i ostat će mu dva, tri posto. Pa kad gledamo, vidimo da je on u Hrvatskoj zaradio tih dva ili tri posto, ali je zbog globalizacije i transfernih cijena sebi drugdje već ostavio 20 posto”, zaključio je.
