Sloveniju je protekli vikend, točnije u noći s petka na subotu, 25. listopada 2025., u Novom Mestu potreslo brutalno ubojstvo. Naime, 48-godišnji ugostitelj Aleš Šutar, poznat i kao Aco pokušao je zaštititi svog sina kojeg je maltretirala skupina mladića ispred noćnog kluba LokalPatriot.
Tijekom sukoba, jedan od napadača udario je Aleša u glavu, uzrokujući mu teške ozljede glave, unutarnje krvarenje i prijelom vratnog kralješka, uslijed kojih je preminuo. Za ubojstvo je osumnjičen 21-godišnji Sabrijan Jurkovič, pripadnik romske zajednice iz naselja Mihovice kod Šentjerneja. Jurkovič je poznat policiji zbog nasilja i seksualnog zlostavljanja maloljetne osobe. Iako nije priznao krivnju, okružni sud u Novom Mestu odredio mu je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.
Osumnjičen je za nanošenje osobito teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, a ne za ubojstvo. Prema slovenskom Kaznenom zakoniku, razlika između ta dva kaznena djela nije velika kada je riječ o kazni, za oba je predviđena kazna od pet do petnaest godina zatvora.
Pale ostavke u slovenskoj vladi
Uslijed ovog tragičnog događaja, slovenska vlada poduzela je izvanredne mjere sigurnosti. Premijer Robert Golob najavio je radikalne mjere u području romske problematike, koje bi trebale uskoro biti finalizirane.
“On je, nažalost, proizvod sustava koji ga je doslovno odgojio u nekoga tko je iz čiste bahatosti ubio sugrađanina”, izjavio je Golob, dodavši da će “za promjenu takvog mentaliteta biti potrebna cijela generacija”.
Dvoje ministara u vladi, ministrica pravosuđa Andreja Katič i ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar, ponudili su ostavke premijeru Golobu, koje su kasnije prihvaćene. Njihova ostavka izazvana je ozbiljnim propustima u sustavu koji nije uspio spriječiti ovakve nasilne incidente.
Slučaj Banožić
Slučaj u Sloveniji postavlja pitanje odgovornosti političara u Hrvatskoj, a najzorniji primjer je bivši ministar obrane Mario Banožić koji je prije skoro dvije godine, točnije 11. studenog 2023. godine izazvao prometnu nesreću u kojoj je poginuo 40-godišnji vozač kombija Goran Šarić. Nesreća se dogodila na cesti između Vinkovaca i Županje, kada je Banožić, vozeći svoj terenac, pretjecao kamion i izravno se sudario s kombijem koji je dolazio iz suprotnog smjera
Iako je odmah ekspresno smijenjen s dužnosti ministra obrane, Banožić nikada nije bio uhićen niti je proveo dan u zatvoru. Nakon smjene s ministarske funkcije, Banožić je registrirao tvrtku JAV d.o.o. za usluge u Vinkovcima, gdje je i direktor.
Tvrtka je osnovana u prosincu 2024., a Banožić je na suđenju izjavio da su mu primanja do 2.000 eura. Također je naveo da je preselio u novu kuću koju je izgradio uz pomoć APN-ova kredita od 100.000 eura, s rokom otplate od 15 godina, od čega subvencija iznosi 25.306 eura.
Vozio 100 km/h
Suđenje je službeno počelo 14. svibnja ove godine, iako je proces trebao krenuti još u ožujku. Ročište je odgođeno zbog bolovanja sutkinje kojoj je predmet dodijeljen. Optužnica protiv Banožića potvrđena je 13. studenoga 2024., svega dva dana nakon prve godišnjice tragedije, a na njezino se podizanje čekalo više od pet mjeseci.
Na ročištu koje je održano 4. rujna ove godine svjedočila su dvojica prometnih vještaka, Andrija Repušić i Dražen Jeđud. Sud je odbio zahtjev Banožićeve obrane da se Jeđuda izuzme, uz obrazloženje da će svjedočiti samo o činjenicama koje je utvrdio na terenu.
Vještak Repušić izjavio je da je Banožić u trenutku nesreće vozio oko 100 kilometara na sat, dok se kombi poginulog kretao brzinom od oko 90 km/h. Naglasio je da uzrok nesreće nije bila vožnja Gorana Šarića pod utjecajem alkohola, iako je imao 2,06 promila alkohola u krvi: “Uzrok prometne nesreće je jedan, a faktora može biti više”
Sud je prihvatio prijedlog obrane da se provede kombinirano prometno i medicinsko vještačenje kako bi se ispitalo bi li ishod bio drukčiji da je Šarić bio vezan sigurnosnim pojasom. Prihvatili su i zahtjev za saslušanjem njegove supruge.
Političari ‘zaštićena vrsta’
Ova situacija izaziva zabrinutost zbog političke odgovornosti u Hrvatskoj, gdje se čini da političari ostaju zaštićeni od posljedica svojih postupaka. Za razliku od susjeda Slovenaca Hrvatska i dalje svjedoči potpunom odsustvu političkog morala.
Primjer Marija Banožića koji je izazvao prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom, a nikada nije osjetio stvarne posljedice savršeno ilustrira tu razliku. Nije bio uhićen, nije proveo ni dan u zatvoru, a nakon smjene mirno je nastavio poslovati i graditi novu kuću uz subvencionirani kredit države kojoj je nanio golemu reputacijsku štetu.
Izgleda da se u našoj državi ministri ne povlače iz moralnih razloga već odlaze tek kad ih Andrej Plenković pod pritiskom javnosti ili afere prisilno makne s pozicije. Dok HDZ-ov sustav funkcionira po logici zaštite lojalnosti, a ne odgovornosti, u Sloveniji dužnosnici sami podnose ostavke jer shvaćaju jednu stvar, da je politička funkcija odgovornost, a ne privilegija.
