Ruski redsjednik Vladimir Putin razriješio je dekretom Dmitrija Kozaka dužnosti zamjenika šefa ruske predsjedničke administracije. U dekretu od jedne rečenice nije naveden razlog za taj potez niti što Kozak namjerava učiniti.
U ranijem priopćenju Kremlja navodi se da je Kozak, dugogodišnji dužnosnik u Putinovoj administraciji, dao ostavku. RBC je izvijestio da je Kozak poslao ostavku i da razmatra različite mogućnosti za ulazak u poslovni svijet.
Na pitanje o tome, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: “Mogu potvrditi da je Dmitrij Nikolajevič Kozak dao ostavku. Na vlastiti zahtjev.”
Uspon u ruskoj politici sve do 2022.
Kozak je radio uz Putina od 1990-ih, kada su zajedno bili u administraciji Sankt Peterburga, drugog najvećeg grada u Rusiji. Početkom 2000-ih, Kozaka je u Moskvu doveo Putin, koji mu je povjerio najviše položaje u ruskoj vladi. “Obojica su po struci pravnici i čini se da su imali slične pristupe mnogim stvarima”, rekao je Andrej Percev, novinar ruskog portala u egzilu Meduza, specijaliziran za rusku unutarnju politiku. “Iako nikada nisu bili bliski prijatelji, neki Putinovi nepolitički komentari, na primjer o tome kako Kozak treba prestati pušiti, stvaraju dojam da je njihov odnos išao dalje od njihovih profesionalnih obveza”, rekao je Percev.
Igrao je ključnu ulogu u nadzoru organizacije Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju. Tijekom ruskih predsjedničkih izbora 2004. godine, radio je kao šef Putinova izbornog tima.
Iako je Kozak već bio zamjenik ruskog premijera od 2008., njegova se uloga donekle promijenila nakon ruske aneksije Krima i rata u istočnim ukrajinskim Donjeckoj i Luganskoj oblasti u 2014. U to vrijeme, Kozak je bio zadužen za nadgledanje “integracije” Krima u Rusiju, uglavnom kroz infrastrukturne projekte. “To je uglavnom bila tehnička uloga, povezana s građevinarstvom i drugim sličnim temama. U to vrijeme, Putinov glavni čovjek za Ukrajinu bio je Vladislav Surkov“, govori Percev.
Surkov, ekstravagantna figura u ruskom establišmentu, na kraju je pao u nemilost ruskog predsjednika, što je pomoglo Kozakovom usponu u hijerarhiji. “Zapravo je dobio viši položaj od svog prethodnika i dopušteno mu je nadzirati više aspekata ruske politike prema Ukrajini”, rekao je Percev. Kozakov uspon na vlast dogodio se neposredno prije početka pandemije koronavirusa, kada je Vladimir Putin otpustio svog dugogodišnjeg saveznika Dmitrija Medvedeva, tadašnjeg premijera, i zamijenio ga Mihailom Mišustinom. Uglavnom viđen kao tehnokrat spreman “učinkovito” upravljati zemljom prema uputama predsjednika, novi šef vlade odbio je zadržati Kozaka u svom kabinetu. “Mišustin ga je vidio kao relativno jaku političku figuru”, objasnio je Percev. “Taj stav je pojačan činjenicom da je (u Medvedevoj vladi) Kozak bio odgovoran za ruski energetski sektor, što ga je učinilo još utjecajnijom figurom.
“Kozak je imenovan zamjenikom šefa kabineta Kremlja i na kraju je imao velike diplomatske odgovornosti. Bio je zadužen za nadzor Minskog procesa i općenito procesa takozvanog mirnog reguliranja rata u Ukrajini“, prije potpune ruske invazije 2022. godine, objasnila je za Kyiv Independnet Tatjana Stanovaja, ruska istraživačica političkih odnosa u egzilu koja sada radi za Carnegie Russia Eurasia Center.
“Kozak možda nije bio ‘dobar momak’ koji se zbilja protivio ratu kao takvom, ali je imao taj ‘menadžerski’ pristup i bio je čvrsto uvjeren da će rat, a posebno zapadne sankcije, imati loš utjecaj na rusko gospodarstvo”, rekao je Percev.
Nagađanja o Kozakovom kritičkom stavu o ratu u Ukrajini su “pretjerana”, tvrdi Stanovaja. “Izrazio je neke blage sumnje u vezi s ratom, ali ne više od toga. Njegov stav o Ukrajini nije bio glavni razlog za njegovu smjenu”. Kozakov odlazak je, tvrdi ona, samo “logičan rezultat završetka Minskog procesa (2022.)”, dodala je Stanovaja. “Čekao je nove prilike (od tada), ali one nisu došle.”
Iako je Kozak na kraju ostao na svojoj poziciji, nakon 2022. je postupno lišen svojih odgovornosti. S vremenom su one predane Sergeju Kirijenku, suparničkoj figuri u Putinovoj administraciji koji je u početku imenovan za nadzor ruske unutarnje politike. “Kozak je posljednjih godina postao svojevrsna bijela vrana, jer je bio jedna od rijetkih osoba koje bi i dalje rekle Putinu ako bi vidjele probleme (u svom poslu)”, rekao je Percev.
Banalan pogled zapadnih medija: protivio se ratu
Prvog dana ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kozak je nazvao Zelenskog i Andriju Jermaka rekavši da je vrijeme da se Ukrajinci predaju. Jermak je, prema pisanju Washington Posta, opsovao i spustio slušalicu.
Prema izvorima bliskim Kremlju, pisao je oporbeni The Moscow Times, Kozak je bio protiv invazije na Ukrajinu. Putin je želio anektirati jugoistočnu Ukrajinu i zbog toga je navodno odbacio mirovni sporazum koji je posredovao Kozak, a kojim se jamči da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u ako Rusija prestane napadati Ukrajinu. New York Times je prethodno izvijestio da je Kozak privatno savjetovao Putinu da ne započne rat u Ukrajini 2022. godine.
Danas smijenjeni ruski ministar se ubio, tvrde vlasti
