Američki predsjednik Donald Trump rekao je da opoziva dozvolu naftnom divu Chevronu za rad u Venezueli, uklanjajući ključni izvor prihoda u ionako klimavom gospodarstvu kojim upravlja ljevičarski vođa Nicolas Maduro kojem SAD nije sklon, piše AFP.
Cijene nafte su blago porasle danas zbog brige oko opskrbe nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio poništenje licence dane Chevronu za rad u Venezueli, izvještava Reuters.
Trump je optužio Madura da nije ispunio obećanja da će vratiti deportirane Venezuelance kako je obećao američkom izaslaniku, čiji je posjet Caracasu isprva viđen kao znak da će se nova američka administracija usredotočiti na pragmatičan angažman, a ne na povećanje pritiska prema toj zemlji.
Bivši predsjednik Joe Biden 2022. godine ublažio je sankcije i dao američkom naftnom divu Chevronu dozvolu za rad u Venezueli u zamjenu za oslobađanje zatočenih Amerikanaca i obećanje Madura da će omogućiti poštene izbore. Biden je ponovno uveo većinu sankcija kad je postalo jasno da se Maduro opet nasilno obračunava s oporbom, ali je zadržao ustupak Chevonu, djelomično zbog zabrinutosti da će povlačenje te tvrtke iz Venezuele izazvati skok cijena nafte u Sjedinjenim Državama prije izbora. “Ovime poništavamo ustupke koje je klimavi Joe Biden dao Nicolasu Maduru”, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
Chevron obuhvaća proizvodnju četvrtine nafte u Venezueli
Trump, koji rijetko krivi autoritarne vođe zbog stanja demokracije u njihovim zemljama, ovog puta je rekao da izborni uvjeti nisu ispunjeni od strane Madura, koji je prošlog mjeseca prisegnuo na treći mandat unatoč brojnim optužbama za lažiranje glasova. “Osim toga, režim nije preuzeo nasilne kriminalce koje je poslao u našu zemlju nazad u Venezuelu brzinom na koju su pristali”, napisao je Trump.
Chevron, jedina američka naftna kompanija u Venezueli, prethodno je zaustavila proizvodnju u zemlji 2018. zbog sankcija koje je Trump uveo u svom prvom mandatu. Otkako se Chevron vratio, pomogao je oživjeti venezuelanski naftni sektor koji je naglo opao od 1990-ih. Chevron crpi oko 240.000 barela dnevno iz Venezuele, ili gotovo jednu četvrtinu ukupne proizvodnje u zemlji
Prijetnje Venezuele oko migracija
Potpredsjednica Venezuele Delcy Rodriguez nazvala je odluku Trumpove administracije “štetnom i neobjašnjivom” i upozorila kako je potez dodatno štetan zbog migracija, što je ključni prioritet za Trumpa.
“U svom pokušaju da naudi venezuelanskom narodu, zapravo šteti Sjedinjenim Državama, njihovom stanovništvu i tvrtkama, a također dovodi u pitanje pravnu sigurnost međunarodnog investicijskog režima SAD-a”, napisala je na Telegramu. “Venezuela naglašava da su ovakve neuspješne odluke potaknule migraciju od 2017. do 2021. s općepoznatim posljedicama”. Trumpova administracija u svom prvom tjednu mandata rekla je da je spremna deportirati oko 600.000 Venezuelanaca u Sjedinjenim Državama koje je Biden zaštitio od uklanjanja prema programu za građane zemalja visokog rizika.
Ric Grenell, Trumpov lojalist koji ima široku ulogu kao njegov izaslanik za posebne misije, posjetio je Madura i zatražio da Venezuela primi natrag svoje građane. Venezuela je ubrzo nakon toga poslala dva zrakoplova koji su vratili gotovo 200 migranata bez dokumenata. Više od sedam milijuna Venezuelanaca izbjeglo je, uglavnom u druge zemlje Latinske Amerike, od implozije gospodarstva te političkih i društvenih previranja.
Prostor za pregovore
Glasnogovornik Chevrona Bill Turenne rekao je da je tvrtka svjesna odluke i “razmatra njezine implikacije”. “Chevron posluje u Venezueli u skladu sa svim zakonima i propisima, uključujući okvir sankcija koje je dala američka vlada”, rekao je.
Asdrubal Oliveros, direktor analitičke tvrtke Ecoanalitica, očekuje “veliki makroekonomski učinak” odluke, posebice na tečaj, inflaciju i naposljetku na nacionalni rast. Leonardo Vera, profesor ekonomije na Središnjem sveučilištu Venezuele, rekao je da bi izostanak Chevrona mogao zemlju lišiti 150-200 milijuna dolara mjesečno, što bi potencijalno moglo dovesti do recesije. No, rekao je da će Chevron vjerojatno i dalje raditi do rujna, dajući vremena za dodatnu diplomaciju između administracija Madura i Trumpa. “Neka vrsta pregovora mogla bi se održati u sljedećim mjesecima sve dok dvije strane osjećaju da mogu ostvariti čvrstu korist”, rekao je.
Venezuela u krizi: Može li Nicolás Maduro preživjeti treći mandat