Dok se Europa topi pod ljetnim suncem, Rim i cijela Katolička crkva se 5. kolovoza prisjeća jednog od najneobičnijih meteoroloških fenomena u povijesti – snijega usred kolovoza.
Upravo taj čudesni događaj povezan je s nastankom jedne od najvažnijih marijanskih bazilika na Zapadu – bazilike Santa Maria Maggiore, poznate i kao Gospa Snježna.
Prema predaji koja seže u 352. godinu, pod pontifikatom pape Liberija, u Rimu je živio jedan imućan, ali bezdjetni bračni par.
Molitva Gospi Snježnoj
Čudo na Eskvilinu
U želji da svoj imetak posvete Blaženoj Djevici Mariji, molili su Gospu za uputu kamo da usmjere svoje bogatstvo. Odgovor su dobili u snu – Gospa im je pokazala mjesto gdje želi da se izgradi crkva njoj u čast: brdo Eskvilin, jedno od sedam rimskih brežuljaka.
Kako bi potvrdila istinitost vizije, Blažena Djevica dala je i znak: istu je viziju u snu imao i sam papa Liberije.
No pravo čudo uslijedilo je sljedećeg dana. Usred ljeta, 5. kolovoza, na Eskvilinu je pao snijeg, u vrijeme kada su temperature u Rimu najviše. Uvjereni u Gospinu volju, papa i bračni par odlučuju podići crkvu na tom mjestu. Tako nastaje bazilika Santa Maria Maggiore, koja će postati najstarije marijansko svetište na Zapadu.
Tradicija koja traje stoljećima
Od tada se 5. kolovoza obilježava kao blagdan Gospe Snježne, a čudo snijega na vrelom rimskom tlu ostalo je duboko ukorijenjeno u kršćanskoj pobožnosti. Već više od 700 godina, vjernici se okupljaju na istome mjestu gdje se dogodilo čudo.
U čast ovom nadnaravnom događaju, svake se godine 5. kolovoza u večernjim satima s krova bazilike raspršuju bijele latice ruža, koje simboliziraju snježne pahulje. Ovaj jedinstveni trenutak spaja vjeru i umjetnost u impresivnoj scenografskoj gesti koja vjernicima i hodočasnicima vraća uspomenu na Marijino ukazanje i njezinu čudesnu potvrdu.
Papa potiče čudo slike Gospe koja je plakala ljudske suze: ‘Nevjerojatno, evo što govore suze’
