Volkswagenovo prošlotjedno upozorenje o gašenju radnih mjesta i otpuštanju radnika već od sredine sljedeće godine, te o potencijalnom zatvaranju proizvodnih linija na domaćem tržištu po prvi put u svojoj 87-godišnjoj povijesti, izazvalo je šok diljem zemlje.
Međutim, nad najvećim njemačkim proizvođačem automobila već se godinama nadvijaju olujni oblaci zbog rastućih troškova proizvodnje, slabije domaće privrede nakon pandemije i sve jače konkurencije iz Kine. Volkswagenova neuspješna strategija za električna vozila dodatno stvara probleme. Proizvođač automobila sada mora uštedjeti oko 10 milijardi eura u naredne tri godine, što može značiti gubitak tisuća radnih mjesta i vjerojatno gašenje nekih od 10 njemačkih proizvodnih linija.
Bolne reforme
Bolne reforme u Volkswagenu mogu se promatrati kao dio šireg izazova s kojim se suočava njemačko gospodarstvo vrijedno 4,2 bilijuna (tisuća milijardi) dolara. Poremećaji u opskrbnim lancima, energetska kriza – posebno zbog smanjenja opskrbe ruskim plinom – i gubitak konkurentske prednosti štete rastu njemačkog gospodarstva, piše Deutsche Welle.
“Volkswagen je primjer uspjeha njemačke industrije u posljednjih devet desetljeća. No, ova priča nam govori što četiri godine ekonomske stagnacije i deset godina pogoršanja međunarodne konkurentnosti mogu učiniti gospodarstvu. One čine ulaganja manje atraktivnima”, rekao je za DW Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING banke za Njemačku.
Prema podacima nacionalne statističke agencije Destatis, njemačko je gospodarstvo prošle godine palo za 0,3 posto. Tri vodeća ekonomska instituta predviđaju stagnaciju BDP-a u 2024. – očekuje se rast od nula posto. To je u suprotnosti s deset uzastopnih godina rasta koje je Njemačka doživjela prije pandemije koronavirusa, najdužim razdobljem rasta od ujedinjenja 1990.
Loše vijesti iz Volkswagena, zajedno s negativnim vijestima o drugim njemačkim industrijskim gigantima – uključujući BASF, Siemens i ThyssenKrupp – potaknule su narativ da su prošli dobri dani za njemačku ekonomiju i da je ekonomski pad neizbježan.
“Najava Volkswagena svakako je simptom šire slabosti njemačke industrije, a ne izoliran slučaj”, rekla je za Franziska Palmas, viša ekonomistica za Europu u Capital Economicsu. Ona ističe da je industrijska proizvodnja u srpnju bila gotovo 10 posto ispod razine na početku 2023., kao i da je industrijska proizvodnja u šestogodišnjem trendu pada.
Osim pitanja njemačkog automobilskog sektora, Palmas naglašava i “trajan gubitak proizvodnih kapaciteta u energetski intenzivnoj industriji”, zabilježen od početka energetske krize 2022., potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu. Capital Economics očekuje da će udio industrijskog sektora u njemačkom BDP-u “nastaviti opadati u sljedećem desetljeću”.
Ugodna era Angele Merkel
Sudha David-Wilp, direktorica berlinskog ureda istraživačkog centra German Marshall Fund, smatra da su nevolje u zemlji rezultat oklijevanja nekoliko vlada da provedu potrebne, ali bolne reforme. Među razlozima je, kako je rekla, uspon stranaka poput krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) u posljednjem desetljeću. “Merkelina era bila je prilično ugodna i Njemačka je bila dovoljno bogata da prebrodi pandemijsku krizu. No, s porastom populizma, etablirane stranke žele osigurati da se Nijemci osjećaju ekonomski sigurno kako ne bi postali plijen stranaka koje ih plaše”, rekla je.
Takva strategija samo odgađa neizbježno, jer ekonomski udari konkurencije s nižim troškovima nastavljaju nagrizati njemački udio u globalnom ekonomskom kolaču. U međuvremenu, pogoršanje geopolitičkih pitanja – posebno između Zapada, Rusije i Kine – prijeti daljnjim usporavanjem globalizacije, od koje je Njemačka najviše profitirala, zaključuje DW.
