Odluka lijeve španjolske vlade na čelu s Pedrom Sanchezom da osigura legalni status za oko pola milijuna neregistriranih migranata izazvala je oštro neodobravanje u Bruxellesu. O tome izvješćuje Euronews.
Europska komisija ima snažne rezerve prema najavi španjolske vlade da će odobriti legalni status za oko 500.000 ilegalnih migranata, rekla su tri dužnosnika EU-a za Euronews, zabrinuta da bi to moglo biti u sukobu s trenutačnom politikom Europske unije.
Odluka je objavljena krajem siječnja i utječe na osobe koje su u zemlju ušle prije 31. prosinca 2025. Da bi ispunjavali uvjete, stranci bez dokumenata moraju živjeti u Španjolskoj najmanje pet mjeseci ili su zatražili azil prije kraja 2025.
Nova uredba osigurat će korisnicima jednogodišnju dozvolu boravka i pravo na rad u bilo kojem sektoru bilo gdje u Španjolskoj, kako bi se ojačao vladin cilj “gospodarskog rasta i socijalne kohezije”, rekla je tada ministrica migracija Elma Saiz za španjolsku javnu televiziju RTVE.
Potez vlade premijera Pedra Sáncheza naišao je na neodobravanje u Bruxellesu.
„To nije u skladu s duhom Europske unije po pitanju migracija“, rekao je jedan od dužnosnika EU-a za Euronews. Drugi je istaknuo da masovna regularizacija riskira slanje drugačije poruke u usporedbi s onom koju EU trenutno komunicira izvan Europe kako bi odvratila ilegalne migracije.
Prema izvorima u Bruxellesu, jedna od glavnih zabrinutosti odnosi se na mogućnost da bi s novim statusom regulirani migranti mogli putovati Europom maksimalno 90 dana svakih 180 dana. Zabrinutost je da bi to moglo rezultirati time da se neki ljudi pokušaju nastaniti u drugim zemljama EU-a bez dozvole.
Povjerenik EU-a za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner obratit će se Europskom parlamentu o tom pitanju u utorak poslijepodne, tijekom rasprave pod naslovom “Španjolska politika regularizacije velikih razmjera i njezin utjecaj na schengenski prostor i migracijsku politiku EU-a”.
Na pitanje o odluci Španjolske u siječnju, Brunner nije dao svoj sud, rekavši da je to nacionalna odgovornost.
Trump stiže na Balkan usred rastućeg interesa za regiju
EU pooštrava stav prema migracijama
Čini se da se španjolski izbor suprotstavlja pokušajima većine drugih europskih zemalja da smanje pristup međunarodnoj zaštiti za državljane izvan EU i povećaju broj povrataka u zemlje porijekla.
Najnovije zakonodavstvo EU-a također ima za cilj odvraćanje ilegalnih migracija usvajanjem strože politike azila u nadi da će se povećati stopa protjerivanja ilegalnih migranata.
Promjena koncepta “treće sigurne zemlje” proširuje raspon okolnosti pod kojima se zahtjev za azil može odbiti kao nedopušten, omogućujući državama EU-a da deportiraju tražitelje azila u treće zemlje s kojima nemaju nikakve veze.
Prvi popis “sigurnih zemalja porijekla” u svrhu azila, koji uključuje Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis te sve zemlje kandidatkinje za EU osim Ukrajine, ubrzat će proces azila, jer će se zahtjevi migranata koji su državljani jedne od tih zemalja ocjenjivati ubrzanim postupcima.
Očekuje se da će obje zakonske promjene biti konačno odobrene od strane Parlamenta u utorak.
Još jedan zakon koji je predložila Komisija, nazvan “uredba o povratku”, omogućit će deportaciju ilegalnih migranata u treće zemlje koje nisu povezane s njihovim podrijetlom, sve dok imaju sklopljene bilateralne sporazume sa zemljama EU.
Konzistentni dio Pakta EU o migracijama i azilu, odobrenog tijekom prethodnog mandata, a koji se sada provodi, usmjeren je na granične postupke i njihovo digitalno upravljanje, kao i na usklađivanje istih pravila za sve vanjske schengenske granice.
Organizacije civilnog društva, uključujući Amnesty International, Save the Children i Human Rights Watch, više su puta osudile EU zbog smanjenja pristupa azilu i zanemarivanja zaštite ljudskih prava u postupcima na granicama.
Španjolska naglo udesno: Vox udvostručio broj zastupnika na izborima; potop socijalista
