Dok se Mostar mukotrpno pokušava izdignuti iz pepela nametnutih podjela, bošnjačka udruga “Mostarski krug”, predvođena Alijom Behramom, pokrenula je novi specijalni rat protiv hrvatskog predznaka u gradu na Neretvi. Pod krinkom lažne “građanske” brige i multietničnosti, uputili su pismo Christianu Schmidtu tražeći hitno brisanje pridjeva “hrvatski” iz naziva Hrvatskog narodnog kazališta i Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače. Ovaj perfidni pokušaj institucionalne kastracije hrvatskog identiteta pravdaju nekakvim “standardima” iz Brčkog, svjesno ignorirajući činjenicu da su HNK i Kosača stupovi kulture naroda koji je u Mostaru svoj na svome.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić nije ostao dužan na ovaj pokušaj brisanja identiteta, detektirajući “Mostarski krug” kao udrugu koja u kontinuitetu napada sve što ima hrvatski predznak. “Vidim da se ponovno daje medijski i javno prostor udruzi Mostarski krug koja u kontinuitetu napada sve što je hrvatsko, pa evo danas traže i ukidanje naziva gradskih institucija koje imaju predznak hrvatski. S obzirom da me kao gradonačelnika spominju u svojim traženjima, moram ovako reagirati”, poručio je Kordić, naglašavajući da on vodi politiku u kojoj nitko ne mora skrivati tko je i što je da bi bio ravnopravan.
Kordić je u svojoj objavi podsjetio na uvođenje manifestacija Adventa i Ramazana kao primjera poštovanja identiteta, nasuprot hibridnim konceptima koji služe brisanju tradicije. “Možda vi pripadate politici brisanja identiteta. Takva politika je već napravila nepopravljivu štetu u nedavnoj prošlosti. Ja se protiv takve politike borim. Smatram da je temelj suživota upravo u međusobnom priznanju i poštovanju identiteta, a ne u njihovom uklanjanju iz javnog prostora. Daytonski sporazum, kao temelj države u kojoj živimo, jasno je definirao konstitutivnost naroda, a naziv ‘hrvatski’ u tom kontekstu ima svoje puno legitimno mjesto i tako će i ostati”, stoji u gradonačelnikovu očitovanju.
Reagirao i HDZ
Jasnu i nedvosmislenu poruku poslali su iz mostarskog HDZ-a BiH, odbijajući bilo kakvu raspravu o ukidanju nacionalnog predznaka institucija koje su Hrvati sami izgradili i očuvali. “Hrvati i sve što nosi naziv hrvatski i hrvatsko nije stvar ničijeg izbora, niti će o tome odlučivati drugi. O pitanjima hrvatskih nacionalnih interesa odlučivat će i odlučuju jedino Hrvati”, poručili su iz HDZ-a, dodajući kako Mostar ne smije postati grad bez identiteta, već grad koji poštuje sve identitete, ali ne dopušta gaženje onoga što mu u temelju pripada. Naglašavaju kako je pravo na vlastito ime i slobodu omogućeno žrtvom hrvatskih branitelja, a hrvatski predznak u nazivima nije provokacija, već nepobitna činjenica povijesti, kulture i stvarnosti ovog grada koju nikakve ideološke vizije “neutralnosti” ne mogu izbrisati.
Posebno licemjerje “Mostarskog kruga” očituje se u njihovom pokušaju da izgradnju zgrade HNK Mostar proglase nelegalnom, iako je upravo Vlada Republike Hrvatske ključni sufinancijer ovog strateškog projekta. Dok Behram i ekipa godinama podnose kaznene prijave protiv hrvatskih dužnosnika pokušavajući zaustaviti bagere na gradilištu Kazališta, sada idu korak dalje i traže intervenciju OHR-a kako bi se ime “hrvatski” izbrisalo dekretom. To je klasična agenda onih koji bi Mostar voljeli vidjeti kao “građanski” poligon u kojem je dopušteno sve, osim javnog isticanja hrvatskog nacionalnog ponosa i opstojnosti institucija koje su stupovi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
‘Hrvati u Mostaru ne traže brisanje tuđih naziva, nego zaštitu vlastitih’
Argumentacijom o nekadašnjem “Bošnjačkom centru” koji je postao Centar za kulturu, ova udruga pokušava podvaliti lažnu simetriju, zanemarujući da Hrvati u Mostaru ne traže brisanje tuđih naziva, nego zaštitu vlastitih. “Ne tražimo od nikoga da briše svoje prefikse, baš naprotiv, potičemo da ih svatko slobodno ističe. Jer istina je da živimo zajedno kao konstitutivni i ravnopravni narodi. To je poruka svima, pa tako i krugovima koji danas pokušavaju nametnuti drugačiju viziju“, zaključio je gradonačelnik Kordić, stavljajući točku na pokušaje podmetanja “vizije” u kojoj bi Hrvati bili samo statisti.
Ovaj udar na Kosaču i HNK Mostar zapravo je test za Christiana Schmidta, hoće li pasti na jeftine trikove kvazi-građanskih udruga koje Mostar vide kao svoj plijen ili će poštovati ustavnu realnost BiH. Hrvati su u Mostaru preživjeli i teža vremena od Behramovih pisama, a poruka iz hercegovačkog središta je jasna: hrvatski predznak na kulturnim institucijama nije nikakav “višak”, već svjedočanstvo o narodu koji u ovom gradu stoljećima stvara i gradi. Identitet Hrvata nije i nikada neće biti predmet međunarodne arbitraže niti udovoljavanja sarajevskim čaršijskim krugovima.
Reakciju je uputio i SDP
U jeku udara na hrvatske institucije, očekivano se oglasila i Gradska organizacija SDP-a BiH Mostar, koja je dala punu podršku naporima “Mostarskog kruga”. Iz mostarskog SDP-a smatraju kako je neprihvatljivo da javne institucije, koje financiraju svi građani, nose nacionalne predznake, tvrdeći da one moraju biti “neutralne i inkluzivne”. Posebno su se obrušili na nazive koji ih, kako navode, asociraju na “propale projekte”, izravno udarajući na legitimitet hrvatskih ustanova i predlažući da se hrvatski prefiks zamijeni onim “narodnim”, čime bi se provela potpuna denacionalizacija javnog prostora.
Ovakva podrška SDP-a inicijativi za brisanje hrvatskog predznaka, pod krinkom “evropskog i demokratskog Mostara”, zapravo je nastavak politike kojom se želi stvoriti grad bez identiteta, u kojem bi hrvatska kultura bila svedena na razinu folklornog incidenta. SDP-ov vijećnik Sanjin Hadžiomerović tako zagovara Mostar “ravnopravnih građana”, dok istovremeno njegova stranka podupire zahtjeve koji vrijeđaju osjećaje i pravo na identitet onog naroda koji je te iste institucije, poput HNK i Kosače, gradio i očuvao kao simbole svog opstanka na ovim prostorima.
Ovakvo svrstavanje “građanske” ljevice uz radikalne nacionalne agende koje podnose prijave protiv hrvatskih dužnosnika, samo potvrđuje da je na sceni sinkronizirani pokušaj tihe eliminacije Hrvata kao konstitutivnog naroda u Mostaru. Dok se drugi narodi potiču na isticanje vlastitih simbola, Hrvatima se u njihovom središtu nudi “neutralnost” i brisanje povijesti. Međutim, poruka iz Mostara je jasna: hrvatski identitet nije predmet trgovine niti se može izbrisati birokratskim dekretima, a pokušaji da se kroz “narodni” predznak sakrije hrvatsko ime samo će dodatno učvrstiti odlučnost Hrvata da svoje svetinje obrane od onih koji bi ih najradije vidjeli u ropotarnici povijesti.
