Split postaje pozornica hrvatske drame: 36. Marulićevi dani donose rekordan interes, 13 predstava u konkurenciji i više od 500 umjetnika

Split će od 20. do 30. travnja ponovno biti u znaku najvažnijeg nacionalnog festivala posvećenog hrvatskom dramskom pismu. Na 36. izdanju Festivala hrvatske drame Marulićevi dani publiku očekuje 13 predstava u konkurenciji za festivalske nagrade te jedna izvan konkurencije, a ovogodišnji program, kako je istaknuto na najavnoj medijskoj konferenciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta Split, donosi presjek najrelevantnijih domaćih i međunarodnih kazališnih ostvarenja nastalih prema hrvatskom dramskom i proznom tekstu.

Ovogodišnju selekciju potpisuje izbornica Martina Petranović, a uz nju su festival predstavili vršitelj dužnosti intendanta HNK Split Božo Župić, vršitelj dužnosti ravnatelja Drame HNK Split Siniša Popović te producent Festivala Ivan Vatavuk.

Već iz samih brojki jasno je da interes za Marulićeve dane ne jenjava. Za ovogodišnje izdanje prijavljeno je ukupno 55 predstava iz pet zemalja, a u službenoj konkurenciji bit će izvedeno 13 predstava koje, prema riječima izbornice, otvaraju niz osjetljivih i aktualnih tema suvremenog društva.

GALERIJA

Kliknite za pregled

Od obiteljskih trauma do pitanja identiteta: Festival otvara najbolnije točke suvremenog društva

Predstavljajući koncepciju festivala, Martina Petranović naglasila je da ovogodišnji program snažno reflektira društvenu stvarnost i probleme današnjice.

“Predstave u konkurenciji donose raznovrsne uvide u osjetljiva mjesta suvremenog društva, s osobitom pomnjom istražuju teme složenih obiteljskih odnosa, transgeneracijskih trauma, kulture sjećanja, kolektivne i individualne memorije, rodnih i klasnih identiteta, starosti, usamljenosti te mentalnoga zdravlja”, istaknula je.

Dodala je kako je riječ o festivalu koji i ove godine potvrđuje važnost hrvatskog dramskog pisma, ali i njegovu sposobnost da kazališno progovori o najvažnijim temama današnjice. “Za ovogodišnje izdanje prijavilo se čak 55 predstava iz nekoliko zemalja. Najviše ih je iz Hrvatske, a prijavljene su i predstave iz susjednih zemalja poput Slovenije, Srbije i Bugarske. Dobili smo jedan obuhvatan presjek kazališta i autorstva u protekloj godini. Festival ima strateški prostor da se širi, a to je i ove godine bio jedan od ciljeva”, rekla je.

Pritom je istaknula da će se u konkurenciji naći 13 predstava, dok je jedna predviđena izvan konkurencije, te da su među dominantnim motivima ovogodišnjeg izbora obiteljske situacije, kultura sjećanja, patrijarhalni obrasci, femicid i niz individualnih priča koje zahvaćaju različite životne i društvene sfere. “Festival će otvoriti predstava prema djelu Miroslava Krleže, Gospoda Glembajevi, u izvedbi jednog bugarskog kazališta”, poručila je.

Gotovo cijeli program posvećen suvremenoj dramaturgiji

Selekcija 36. Marulićevih dana izrazito je usmjerena na dramsko pismo. Od 13 predstava u konkurenciji, njih 12 temelji se na izravno napisanim dramskim tekstovima, dok je tek jedna nastala kao adaptacija romana. Riječ je o predstavi “Sigurna kuća”, autorskom projektu Anice Tomić i Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić.

Program je gotovo u cijelosti posvećen suvremenoj dramaturgiji. Dvije trećine naslova čine tekstovi nastali u posljednja dva desetljeća, a među autorima su neka od najvažnijih imena suvremenog hrvatskog dramskog pisma: Mate Matišić, Ivor Martinić, Tena Štivičić, Tomislav Zajec, Damir Karakaš i Lidija Deduš. Jedini klasični dramski naslov u programu ostaju Krležina “Gospoda Glembajevi”, čime festival i ove godine jasno naglašava dominaciju suvremenoga hrvatskog dramskog izraza.

U obrazloženju izbora posebno se naglašava da ovogodišnji program funkcionira kao svojevrsni presjek aktualne domaće dramske produkcije, ali i kao platforma koja hrvatski tekst smješta u međunarodni kontekst. U tom smislu festival okuplja kazališta iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Varaždina i Rijeke, kao i međunarodne koprodukcije i suradnje sa Sofijom, Ljubljanom, Sarajevom i Vilniusom.

Više od 500 umjetnika stiže u Split, a organizatori najavljuju jedno od najjačih izdanja festivala

Govoreći o organizacijskom i umjetničkom opsegu festivala, Božo Župić nije skrivao zadovoljstvo.

“Drago mi je da je ove godine festival jako bogat, zahvaljujući našoj izbornici, ravnatelju Drame Siniši Popoviću i Ivanu Vatavuku, producentu. Drago mi je da je sve popularniji. Imamo više od 500 umjetnika koji će sudjelovati na daskama HNK Split. Sve skupa me to jako veseli i smatram da će ovo biti jedni od boljih Marulićevih dana. Ova godina pokazuje da imamo sve više programa”, kazao je.

Organizatori pritom naglašavaju da je riječ o izdanju koje nadilazi okvire klasičnog festivalskog formata. Marulićevi dani i ove godine žele biti više od niza izvedbi: žele postati događaj koji će, barem na deset dana, obilježiti ritam grada.

Na važnost festivala u širem kazališnom kontekstu upozorio je i Siniša Popović, istaknuvši da broj prijava i međunarodni interes potvrđuju reputaciju koju Marulićevi dani imaju u regiji i šire.

“Veliko mi je zadovoljstvo da ovako mogu predstavljati Marulićeve dane u novoj funkciji. Zaista smo se potrudili da imamo šarolik izbor. Imali smo 55 prijava iz pet zemalja i to govori koliki je interes za Marulićeve dane. Ugošćujemo predstave iz drugih zemalja, a to govori koliko je hrvatska kazališna riječ važna i izvan Hrvatske. Ovo je presjek jedne relevantne produkcije koja se odvijala prošle godine. Hvala svim organizatorima koji su dali sve od sebe u ovom organizacijskom procesu”, rekao je.

Međunarodna dimenzija posebno je vidljiva u programu: uz domaće produkcije, u festival su uključena gostovanja i koprodukcije iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske i Litve, čime se potvrđuje da hrvatski dramski tekst ima život i izvan nacionalnih granica.

Vatavuk: “Festival mora živjeti i izvan kazališta”

Producent Festivala Ivan Vatavuk naglasio je kako je cilj organizatora da Marulićevi dani budu prepoznatljivi i u javnom prostoru, a ne samo unutar kazališne zgrade.

“Imali smo jednu predivnu suradnju proteklih mjeseci. Hvala svima u organizaciji koji daju sve od sebe da Marulićevi dani svake godine sve više rastu. Želimo da festival bude prepoznatljiv i prisutan puno prije početka Marulićevih dana. Imamo 13 izvedbi u devet dana, odnosno osam dana za posložiti jedan program. Ovaj festival hrvatske riječi kreirali smo tako da autor živi grad i da se ne nastavlja samo tradicija, nego da se cijela priča još više širi izvan samoga grada. Festival je jedan živi organizam koji nastaje kroz glas autora”, kazao je.

Dodao je kako se želi dodatno osnažiti svijest o važnosti hrvatskih autora i o tome da njihov glas mora imati snažnije mjesto i u kulturnom i u javnom prostoru. “Uz blagoslov Festivalskog vijeća odlučili smo se na vraćanje starih formi i išli smo u smjeru jačanja lika i djela Marina Držića. Vjerujem da puno veću pozornost treba dati tim autorima. Želimo da grad osjeti taj duh Marulićevih dana i cijelog ovog festivala koji će živjeti u gradu”, poručio je Vatavuk.

Tko sve dolazi u Split: od Krleže i Matišića do Tene Štivičić i Damira Karakaša

Festival će 20. travnja otvoriti “Glembajevi (Gospoda Glembajevi)” prema tekstu Miroslava Krleže, u izvedbi Narodnog kazališta Ivan Vazov iz Sofije i režiji Ivice Buljana. Već dan poslije na rasporedu je “Otac, Kći i Duh Sveti” Mate Matišića u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh.

Publika će potom tijekom festivalskih dana gledati i predstave “Majke”, “Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute”, “ACID/Kiselina”, “Izginjanje (Nestajanje)”, “Snajper”, “Budi uvijek kao zmaj”, “Drvene ptice”, “Kamov, potres”, “Kuća je velika, ne može se ona nositi”, “Matija” i “Sigurna kuća”.

U izvan konkurencije predviđenom programu festival će zatvoriti opera “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca, u produkciji HNK Split, pod dirigentskim vodstvom Mikhaila Sinkevicha i u režiji Hrvoja Korbara. Time će se, simbolično, festivalski luk zatvoriti naslovom koji pripada samom vrhu hrvatske glazbeno-scenske baštine.

Po svemu sudeći, 36. Marulićevi dani donose jedno od sadržajnijih i ambicioznijih izdanja posljednjih godina. Velik broj prijava, snažna konkurencija, međunarodna prisutnost i tematska relevantnost odabranih predstava pokazuju da festival ne služi samo kao smotra najboljih predstava temeljenih na hrvatskom tekstu, nego i kao precizno ogledalo društvenih napetosti, umjetničkih preokupacija i estetskih pomaka unutar suvremenog kazališta.