Ovoga će utorka u Gradskoj knjižnici Marka Marulića biti obilježena 103. godišnjica postojanja Društva Esperanto Split čiji članovi imaju samo jednu želju, a to je da dobiju prostor u kojem će moći održavati satove esperanta.
Na obilježavanju velike godišnjice će biti održana promocija knjige, te brošure Esperanto jezik za sve. Prema programu je predviđen i nastup polaznika Glazbene škole Josip Hatze iz Splita. Splitski esperantisti su trenutno “podstanari” kod jedne umirovljeničke udruge, a iako su imali namjeru natjecati se za gradske prostore natječaji nikada nisu bili objavljeni. Podsjećaju da su jedina kulturna udruga u gradu stara više od sto godina, koja je uz to proglašena i nematerijalnim kulturnim dobrom RH, te koja nema svoj vlastiti prostor.
“Ove godine smo napravili jednostavnu brošuru”
Dokumentacijski esperantski centar u Đurđevcu je članicama Društva Esperanto Split koje pišu poeziju i prozu tiskao knjige, a na obilježavanju u utorak će biti promovirana najnovija zbirka poezije amaterske slikarice Luce Cetinić. Do sada je objavljena i dvojezična zbirka poezije “Srcem ispisano” na hrvatskom i esperantu, kao i pjesme još triju njihovih članica kluba. Uz Lucu Cetinić objavljena je i knjiga Lidije Leskur i Jadranke Tarle Bojović.
Dugogodišnja članica Društva Esperanto Split Darija Budiša već je drugu godinu predavačica esperanta grupama početnika i naprednih, a u svakoj od tih grupa je pet do šest članova. Uglavnom su to umirovljenici iako ima i nekoliko mladih. Priča nam kako je Ministarstvo kulture i medija proglasilo tradiciju esperanta nematerijalnim kulturnim dobrom i kako treba i dalje njegovati, propagirati i podučavati esperanto.
“Ove godine smo napravili jednostavnu brošuru u kojoj smo ukratko objasnili što je esperanto, kakav je to jezik i kako ga je lako naučiti s obzirom da je gramatika jednostavna. Svakako je zanimljivo da se čak i Papa kada se obraća svojom porukom Urbi et orbi uskršnju čestitku govori na esperantu, a i FIFA je na posljednjem Svjetskom prvenstvu u nogometu izradila natpis na šest jezika među kojima je bio i esperanto”, kaže Darija Budiša.
Otkriva da je čak i roman Alkar Dinka Šimunovića preveden na esperanto i čuva se u Muzeju cetinske krajine u Sinju, kao i Šegrt hlapić Ivane Brlić Mažuranić, a njegov prijevod na esperantu je stigao do Japana gdje je preveden na tamošnji jezik. U azijskim i afričkim zemljama, te u SAD- u postoji veliki interes za učenje esperanta. Tvrdi da su se mnogi poznati ljudi služili esperantom među njima Lav Tolstoj, Jules Verne, istraživač i putopisac Tibor Sekelj, te papa Ivan Pavao II.
“Nemamo adrese, pa predavanja držimo gdje se snađemo”
Predsjednik upravnog odbora Društva Esperanto Split Zdravko Budiša podsjeća kako je osnivačka skupština održana prije 103 godine, a klub je počeo raditi 8. travnja. Trenutno imaju dvadesetak članova i puno problema, a najviše s nedostatkom prostora. Rad društva između dva rata su obilježili Ivo Lapena i Ante Vesanović Maestro, potom Ivo Osibov i Aleksa Hrstić, te mnogi drugi.
“Naš najveći problem je što smo na ulici. Nemamo adrese, pa predavanja držimo gdje se snađemo”.
Član Društva Esperanto Split već 60- ak godina je Ivan Perković tvrdi da pravila tog univerzalnog jezika esperanta zaista nije teško naučiti. Njemu osobno je trebalo šest mjeseci marljivog rada da ga nauči.
Moja reakcija na članak je…
