SPLIT – Znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo prvi su put pokazali da bakterije koje koriste svjetlost bez stvaranja kisika (AAP bakterije) aktivno djeluju u Jadranu te različito funkcioniraju ovisno o tome žive li slobodno ili su pričvršćene na čestice, značajno utječući na ciklus ugljika u moru.
Iako ih ne vidimo golim okom, mikroorganizmi su temelj života u moru, i šire. Njihova je uloga u funkcioniranju morskih ekosustava nezamjenjiva. Autotrofni mikroorganizmi, poput fotosintetskih bakterija, proizvode više od 40 % kisika na Zemlji, pa tako izravno oblikuju atmosferu koju svi udišemo.
Jednako su važni i njihovi „rođaci”, heterotrofne bakterije. One iz okoliša uzimaju organsku tvar i ugrađuju je u vlastitu biomasu, postajući hrana drugim organizmima i važna karika u prijenosu energije kroz morski hranidbeni lanac. Svojim djelovanjem mijenjaju i kemijski sastav mora, čineći mnoge spojeve dostupnima drugim morskim stanovnicima.
U sklopu projekta #ADRISAAF (Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation) znanstvenici su dosad detaljno istražili kako se brojnost i raznolikost mikroorganizama mijenjaju tijekom godine i na različitim dijelovima Jadrana. Posebnu su pozornost posvetili bakterijskim skupinama koje najviše doprinose kruženju ugljika, ključnom procesu koji omogućuje život u moru.
Znanstvenice sa splitskog instituta otišle su i korak dalje. U suradnji s kolegama iz jednog od vodečih svjetskih centara za istraživanje mikroalgi, #ALGATECH-a, istražile su sastav i aktivnost aerobnih anoksigenih fototrofa, posebne skupine bakterija koje koriste svjetlost, ali ne proizvode kisik. Po prvi su put dokazale njihovu aktivnost u prirodnom okolišu, što predstavlja važan iskorak u razumijevanju mikrosvijeta Jadrana.Rezultati ovog istraživanja upravo su objavljeni u prvom broju novog znanstvenog časopisa Ocean Microbiology, koji možete pronaći OVDJE.
Projekt PHOTOMACHINES financirala je Češka znanstvena zaklada (GAČR) u okviru programa za 2025. godinu.
D.G.
