Krešimir Antolić bivši je Dinamov čelnik koji se i dalje u javnom prostoru rado oglašava o svemu vezanom uz klub, njegovo funkcioniranje i vođenje. Često upozorava na stvari koje smatra pogrešnima, pa se tako i sada osvrnuo na prijedlog novog statuta kluba, koji je Dinamo pustio u javnu raspravu.
Antolić je na Facebooku objavio sve sugestije, koje je, tvrdi, kao član kluba poslao i u Dinamo.
U skladu s javno objavljenim nacrtom Statuta GNK Dinamo te mogućnošću upućivanja prijedloga za promjene u predloženom tekstu, dostavljam sljedeće amandmane:
ČLANSTVO
U poglavlju III – ČLANOVI KLUBA, PRIJATELJI KLUBA I POVJERENICI KLUBA, u članku 22., točka d), apstraktno je navedena obveza člana da:
„… štiti ugled i dostojanstvo kluba suzdržavajući se od ponašanja i radnji koje štete klubu te njegovu ugledu, časti i dostojanstvu …“
Prijedlog: Kroz dodatne odredbe Statuta preciznije definirati koja ponašanja i radnje štete klubu, njegovu ugledu, časti i dostojanstvu ili se obvezati na donošenje odgovarajućeg pravilnika kojim će to biti detaljno regulirano.
Slična apstrakcija nalazi se i u članku 25., koji, među ostalim, navodi:
„Disciplinski prekršaj predstavlja … kršenje odredbi relevantnih zakona i podzakonskih propisa.“
Prijedlog: Kroz dodatne odredbe Statuta odrediti koji su to konkretni zakoni i podzakonski propisi relevantni ili se klub treba obvezati na donošenje pravilnika kojim će se isti precizno utvrditi.
U članku 25., stavak 2., točka e), navedeno je da je teži disciplinski prekršaj:
„nasilničko, diskriminatorno i rasističko ponašanje“.
Prijedlog: Ovakav opći navod ne precizira tko utvrđuje što točno predstavlja nasilničko, diskriminatorno i rasističko ponašanje – je li to klupsko tijelo, nadležno državno tijelo ili sportska organizacija unutar koje klub djeluje. Također, nije definirano koja je razina dokaza potrebna da bi disciplinsko tijelo kluba zaključilo da se član ponašao na takav način. Smatram da bi bilo korisno detaljnije i konkretnije razraditi ovu odredbu, s obzirom na to da se radi o težem disciplinskom prekršaju, koji za člana može imati ozbiljne posljedice.
Iz daljnjeg teksta nacrta Statuta proizlazi da o stegovnim sankcijama odlučuju Uprava i, u konačnici, Nadzorni odbor.
Prijedlog: Osnivanje Etičkog i disciplinskog povjerenstva kluba kao zasebnog i od vladajuće strukture neovisnog tijela koje bi vodilo disciplinski postupak. Smatram da bi pet članova bilo dostatno. Izbor bi se mogao provoditi preferencijalnim glasovanjem članova u sklopu izbornog procesa ili putem javnog natječaja, uz jasno propisane kriterije za odabir.
NADZORNI ODBOR
Neću se detaljno baviti cjelokupnom koncepcijom izbora, prava i obveza Nadzornog odbora, budući da smatram da predloženi model odudara od proklamiranih načela demokratičnosti i transparentnosti djelovanja kluba te praktički onemogućuje postojanje statutarnog tijela koje bi neovisno i transparentno nadziralo rad kluba i njegovih tijela. Činjenica da članove Nadzornog odbora na listi biraju članovi ne jamči da bi takvo tijelo, koje dolazi iz jedne programske opcije, moglo djelovati neovisno u odnosu na sve aspekte djelovanja kluba.
U kontekstu svih promjena u odnosu na ranije statute, posebno je problematično što je predsjednik Nadzornog odbora ujedno i predsjednik Skupštine, a članovi Nadzornog odbora istovremeno članovi Skupštine. Koju ta ista Skupština, pod određenim uvjetima, može smijeniti.
Možemo li zamisliti situaciju u kojoj predsjednik Skupštine na dnevni red stavlja raspravu o svojoj smjeni, ali s druge svoje pozicije, one predsjednika Nadzornog odbora?
Prijedlog: Izbor članova Nadzornog odbora u sklopu izbornog procesa, ali putem pojedinačnih i samostalnih kandidatura te preferencijalnim glasanjem članova. Prvih 9 kandidata (ili 7, odnosno 5, ako se tako odluči) postali bi članovi Nadzornog odbora, a predsjednik bi bio izabran između njih ili bi to automatski postao onaj s najviše glasova.
Ovakva promjena podrazumijevala bi i uvođenje funkcije predsjednika Skupštine, kojega bi birali članovi Skupštine većinom glasova, ali ne iz redova Nadzornog odbora.
IZBORI
– Nije jasan razlog zbog kojeg bi se dozvolila mogućnost izbora članova Skupštine i do 90 dana nakon isteka njihova mandata. Skupština, kao jedno od obveznih tijela prema Zakonu o udrugama, ne bi smjela biti dovedena u situaciju da djeluje bez važećeg mandata, jer u tom slučaju ne bi mogla donositi pravovaljane odluke.
• Prijedlog: brisanje odredbe prema kojoj izbori mogu biti 90 dana nakon isteka mandata Skupštine.
– Pravo biranja trebali bi imati članovi s duljim kontinuitetom članstva od jedne godine. Naime, na postojeći, ali i predloženi način, pravo birati i biti birani mogu imati članovi s dva dana članskog staža – dovoljno da se učlane 31. 12. u godini koja prethodi izborima i 1. 1. u godini izbora.
• Prijedlog: uvođenje kontinuiteta članstva od (barem) tri godine, uz moguće iznimke koje su priječile mogućnost učlanjivanja u klub (npr. članstvo ili rad u nekoj drugoj organizaciji, s kojim bi članstvo u klubu bilo u koliziji)
– Odredbe o razrješenju izbornog povjerenstva trebale bi biti usmjerene na zaštitu neovisnosti tog tijela, a ne na mogućnost njegova razrješenja od strane Nadzornog odbora, koji je prema nacrtu Statuta zapravo strana u izbornom procesu.
– Rok od pet dana za predstavljanje plana i programa upravljanja izborne liste prekratak je (neovisno o tome što je to najkasniji rok), jer skraćuje prostor za sučeljavanje programa različitih lista i demotivira članove za aktivno sudjelovanje u izbornom procesu. Klub bi trebao poticati razvoj daljnjih procesa usmjerenih na povećanje interesa navijača za učlanjivanje i sudjelovanje u odlučivanju kroz izbore.
– Izborni prag: Smatram da je nužno propisati izborni prag za ulazak lista u Skupštinu (ne manji od 3 % i ne veći od 5 % glasova izašlih članova). Ulazak isključivo dviju prvoplasiranih lista, bez mogućnosti participacije treće, četvrte i drugih, zapravo derogira samu ideju demokratizacije upravljanja klubom, jer može dovesti do toga da značajan postotak članova zapravo izgubi svoje predstavnike u Skupštini, što znači da izborni rezultat ne bi bio u potpunosti poštovan.
Iako će tek vrijeme pokazati (ne)uspješnost modela upravljanja prema tzv. Socios modelu, kolokvijalno nazvanom „1 član – 1 glas“, kao dugogodišnji Dinamov član pozdravljam potpunu implementaciju prava članova da biraju i budu birani, kada je već aktualno vodstvo kluba dobilo mandat za taj model upravljanja.
Kako bi donošenje klupskog Ustava poprimilo dimenzije navijačkog i članskog konsenzusa, predlažem da pažljivo razmotrite kako ove prijedloge, tako i prijedloge drugih članica i članova, te da uključite sve dionike klupskog života – ne samo deklarativno kroz alat slanja prijedloga na neku klupsku e-mail adresu, nego i kroz živu i neposrednu raspravu.
Predloženi nacrt temeljen je na legalitetu, ali izostankom neovisnosti mehanizama kontrole upravljanja kao i ograničenje da samo dvije liste mogu činiti klupski parlament, dovodi se u pitanje legitimitet. Ako ovaj nacrt postane službeni dokument, u prvi će plan biti stavljena potpuna upravljačka monolitnost samo jednog programa i samo jedne ideje o tome kako bi klub trebalo voditi – bez ikakve mogućnosti objektivnog sagledavanja klupske stvarnosti.
