Hajduk je u petak osvanuo u prestižnom društvu europskih velikana poput Barcelone, Chelseaja, Aston Ville i Lyona, ali iz pogrešnog razloga. Splitski klub uletio je u škare Uefine financijske policije i kažnjen je s 300 tisuća eura (uvjetno 1,2 milijuna eura) zbog kršenja pravila financijskog fair-playa. Sitniš je to u usporedbi s Uefinim kaznama Barceloni (15 mil. eura, uvjetno 60 mil.) ili Chelseaju (20 mil. eura, uvjetno 80 mil.), ali i više nego plastičan dokaz da je Hajduk u ozbiljnom financijskom škripcu.
Prema informacijama koje posjedujemo, Hajduk je posljednji put pred Uefinim revizorima odgovarao 2012. godine, kada je predsjednik Marin Brbić morao u Nyonu objašnjavati zašto klub godinama ne podmiruje dug prema menadžerskoj agenciji Afisa, koja je nakon toga ipak naplatila proviziju za davne transfere Mirsada Hibića i Ivice Mornara. Financijsko poslovanje kluba našlo se pod povećalom PNUSKOK-a pet godina poslije zbog nejasnoća u transferima trojice ukrajinskih nogometaša (Artem Milevski, Maksim Bilji i Artem Radčenko), ali ovaj friški nalaz Uefe nema dodirnih točaka s navedenim predmetima i zapravo se tiče ozbiljnog minusa na računu koji je Hajduk prijavljivao u financijskim izvješćima za 2023. i 2024. godinu.
Nakon iznimno plodne 2022. godine, kada se Hajduk pohvalio rekordnim prihodom od 225 milijuna kuna (gotovo 30 milijuna eura) i viškom u blagajni od 7,1 milijun kuna, sljedeće sezone predsjednik Lukša Jakobušić je loveći titulu zaigrao “all in” partiju ruleta i završio na pragu bankrota. Hajduk je poslovnu 2023. godinu zaključio u minusu od 11,84 milijuna eura.
Ni sljedeća godina nije bila uspješnija jer Hajduk je iskazao knjigovodstveni gubitak od 10,7 milijuna eura. Klub je u trenucima krize očito pronašao način da kroz prodaju potraživanja (čitaj: nekih budućih transfera) podmiruje troškove tekućeg poslovanja, ugovorne rate igrača i plaće radne zajednice. To što se za njim ne vuku repovi tijelima Hrvatskog nogometnog saveza bilo je dovoljno da klubu obnove licencu za sljedeću sezonu, ali u Uefi se svejedno oglasio alarm.
Sažetak Uefina sporazuma o nagodbi s Hajdukom u razdoblju od sljedeće tri godine litanija je na više kartica teksta napisana suhom pravnom terminologijom (dokument potpisuje Uefin CFCB, tj. tijelo za kontrolu klupskih financija) i iz tog nalaza nije moguće dokučiti za što konkretno Uefa tereti klub. Bolje upućeni uvjeravaju da je Uefa pronašla rupe u transakcijama koje uključuju prodaju materijalne i nematerijalne imovine te nejasnoće u razmjeni igrača (swaps) i transferima između povezanih igrača. Prema Uefinu pravilniku o licenciranju i financijskoj održivosti iz 2024. godine, tako ostvareni prihodi ne mogu biti relevantne stavke u službenim financijskim izvješćima.
U dokumentu nagodbe Uefa propisuje, a Hajduk se obvezuje sljedeće tri godine provesti u posebnom režimu tijekom kojeg mora ispuniti tri cilja. Prvi je cilj sezonu 2025./‘26. zaključiti s maksimalnim deficitom od pet milijuna eura. Drugi je cilj do kraja sezone 2026./‘27. anulirati dugove i doći na pozitivnu nulu. Napokon, treći cilj u sezoni 2027./‘28. nalaže Hajduku da razdoblje završi u financijskom plusu. Da bi bila sigurna da klub napreduje, europska nogometna organizacija obvezala je Hajduk da ubuduće podnosi i etapna financijska izvješća svakih šest mjeseci.
Paket novčanih sankcija Uefa je ukrasila mašnicom u vidu sportskih sankcija. Hajduk ovog ljeta ne može registrirati igrače za Konferencijsku ligu, što znači da potencijalna pojačanja poput Pajazitija ili Karačića mogu igrati samo na domaćim frontama ako u međuvremenu (prije svake prijave igrača na listu A) “transfer balance” ne postane pozitivan. Radi se o razlici između uštede na odlazećim igračima i troškova novopridošlih igrača. Ova mjera ostaje na snazi i za ljeto 2026., ali kao uvjetna sankcija koja će biti uklonjena ako Hajduk ostvari zacrtani cilj.
