Znali smo da će dolazak Gennara Gattusa dosta toga promijeniti u poljudskoj svlačionici. Talijana ne zanimaju imena koja se nalaze u njoj, još manje nečije zasluge ili koliku tko plaću ima. Kod Gattusa će igrati samo igrači koji su spremni ispuniti njegove zahtjeve, kako god se zvali, kakav god status do tada imali.
Benrahou, Ferro i Dajaku prvi su to osjetili. Tri igrača koja su s popriličnom pompom došla u Hajduk “prebrisana” su preko noći. Gattuso u njima ne vidi igrače kakvi mu trebaju te ih je odmah stavio sa strane. Nije ga briga što je Dajaku klasično lijevo krilo, a Benrahou plemeniti ljevak, koji može poslužiti i kao lažno desno krilo. Gattusu kronično nedostaju igrači na obje krilne pozicije, ali očito ne želi da to bude razlog zbog kojeg bi u svlačionici držao igrače koji mu prije svega karakterno ne odgovaraju.
Sve je to gradivo koje dobar dio hrvatskih trenera nije spreman do kraja svladati. U pravilu će oni na kraju prihvatiti kompromise jer je to kao “interes kluba”. Premda nije, budući da jedini interes kluba trebaju biti igrači koji pristupaju klubu i treniraju bez “fige u džepu”.
Benrahou, Ferro i Dajaku nikome ne nedostaju, nitko ih ne ni ne spominje, što i nije toliko čudno jer su sva trojica u prethodnoj sezoni češće bili na tribinama ili na klupi, nego na terenu. Gattuso stoga zna da je puno više dobio s tim što ih je maknuo iz kadra, nego što će mu neki njihovi “bljeskovi” tijekom sezone donijeti koristi.
Međutim, prava priča ovih priprema nisu Benrahou, Ferro i Dajaku. Jedan drugi igrač je u dosta velikoj tišini potonuo u drugi plan, a godinama je bio stožerni igrač Hajduka. Riječ je o Filipu Krovinoviću (28), veznjaku prebogatog životopisa, igraču kojeg je Hajduk platio 1,5 milijuna eura, što je najveća plaćena odšteta još od dolaska braće Sharbini na Poljud. A to je bilo davne 2009., prije punih 15 godina…
Krovinović je na pripremama startao samo u jednoj utakmici – protiv Ruha Lavova (3:1), kad su starteri redom bili igrači iz drugog plana. Već sutradan je udarna momčad igrala protiv Fenerbahčea, pa je Gattuso logično najbolje čuvao za turskog velikana. Krovinović je zbog lakše ozljede izostao iz momčadi u srazu sa Šahtarom.
Otkako je Krovinović stigao na Poljud, odigrao je 117 službenih utakmica s ukupno 9757 minuta. U prosjeku je igrao 83 minute, što je samo potvrda statusa koji je uživao. Treneri su ga dugo iz igre vadili samo kad bi Hajduk imao zajamčenu pobjedu. Međutim, u prošloj je sezoni Krovinović polako gubio status igrača kojeg se nikad ne mijenja, najprije kod Ivana Leke, a onda i kod Mislava Karoglana. Premda je i dalje prosječno igrao visokih 78 minuta te je bio starter u 39 od 40 odigranih utakmica…
Krovinovićeve igre ukupno su bile ispod razine igrača koji je doveden da bude statusno odmah do Marka Livaje, kao glavni kreator Hajdukove igre. Uloga u momčadi mu se mijenjala, od “desetke” do zadnjeg veznog. Tražili su treneri poziciju na kojoj bi Krovinović igrao onako kako je igrao u Benfici, pa i u West Bromwichu, ali nisu to dobili. Previše je igrao u širinu, bez odlučnosti da preuzme rizik koji se podrazumijeva za igrača njegove klase i njegovih ovlasti. Zabio je u 177 utakmica Krovinović 16 golova, podijelio i 12 asistencija, ali igre mu nisu bile upečatljive.
Je li ga Gattuso zbog te nedovoljne konkretnosti u igri odlučio staviti u drugi plan? Kod Krovinovića odnos prema treningu i utakmicama nikad nije bio sporan. Vole ga svi treneri s kojima je radio jer je pošten i iznimno vedar mladić. Međutim, Gattuso očito traži više od poštenog odnosa, što je i normalno za igrača Krovinovićevog kalibra.
Svaka čast Capanu, Siguru, Kaliku ili Juraku, koji su na pripremnim utakmicama startali u veznom redu, ali Krovinović bi po svim nogometnim parametrima morao biti ispred njih. Samo, Gattuso nije trener koji će prihvatiti alibi rješenja ili igru u kojoj lopta stalno ide u širinu, a ne u dubinu, koji nisu spremni 100 posto raditi ono što se od njih traži. Što je bio najveći Krovinovićev krimen otkako je stigao u Hajduk. Želi li uvjeriti Gattusa da zaslužuje mjesto startera, Krovinović će morati promijeniti neke svoje navike, odnosno vratiti se na stil igre kakav je prezentirao u Benfici.
Ima Krovinović još jedan problem. Prethodnih sezona Hajduk nije izgledao dobro kada Krovinović ne bi bio na terenu. Krovinović je ipak kreativan igrač, play koji zna voditi igru, a Hajduk sličnog nije imao. Sad će ga imati jer Ivan Rakitić već je pred vratima Poljuda, trebao bi stići u sljedećih nekoliko dana. O Rakitićevim igračkim i liderskim karakteristikama nema potrebe pričati.
Doduše, treneri koji dugo poznaju Krovinovića vole reći kako je teret, koji je kao drugi najvažniji igrač Hajduka dugo nosio na leđima, ipak bio pretežak za njega.
“Krovinović najviše daje kada nije u krupnom planu. Očito mu karakterno više odgovara manje izložena uloga”. Tako nam je ispričao jedan od njih. S te strane Krovinoviću bi Rakitićev dolazak mogao biti i prekretnica jer jasno je da će Rakitić biti taj koji će voditi Hajdukovu igru i biti daleko najviše izložen kad su vezni igrači u pitanju. Rakitić i Krovinović mogu biti i sjajan tandem “osmica”, a u HNL-u mogu čak igrati i kao tandem zadnjih veznih.
Međutim, da bi se to dogodilo, Krovinović se najprije mora nametnuti treneru Gattusu. I mora znati da je sve u njegovim rukama. Gattuso itekako treba Krovinovića, ali onog koji je spreman ići “u kost” i do kraja preuzeti odgovornost…
