Nogometni su prvoligaši započeli s pripremama, prijelazni je rok u punom jeku… Naizgled, stanje je redovno. Predstojeća sezona ne bi trebala biti bitno drugačija od prethodnih. Ipak, u jednom detalju HNL više neće biti isti: poslije 22 sezone s pozicije povjerenika natjecanja odlazi Josip Brezni. Postupak ishođenja statusa umirovljenika upravo je u tijeku…
U proteklom je razdoblju Brezni postao svojevrsnim zaštitnim znakom hrvatskog klupskog nogometa. Počesto je bio izložen medijskom propitkivanju zbog svojih odluka. No, uglavnom je znao pomiriti partikularne klupske interese. HNS je već objavio kako će od naredne sezone funkciju povjerenika natjecanja obnašati Antonio Grahovac.
A priča o Joži koji je cijeli radni vijek proveo u nogometu kao da je pisana za neki bollywoodski uradak…
– U Zagreb sam došao iz rodnog Zagorja na Prometni fakultet. No, kako me moji nisu mogli financirati, studirao sam izvanredno i pritom radio u ZET-u, na održavanju. Usporedno sam radio i na maksimirskom stadionu kao redar. Bilo je to početkom osamdesetih prošlog stoljeća i tada nije bilo huliganizma na nogometnim utakmicama. Upoznao sam usput i ljude u Dinamovoj svečanoj loži. Među njima i predsjednika kluba Ivu Vrhovca. Bio sam poprilično iznenađen kada mi je ponudio mjesto u Dinamovoj Skupštini. On je provodio nekakvu reorganizaciju i trebali su mu mlađi ljudi. A ja sam u rujnu 1985. kada su me primili u Dinamo imao 24 godine. Ubrzo sam postao i član Predsjedništva NK Dinamo, a u siječnju 1988. ponuđena mi je i profesionalna funkcija tajnika stručnog štaba. To se danas zove tehnički direktor. Spomenuto se mjesto “otvorilo”, jer se Ante Pavlović preselio u Beograd kako bi preuzeo dužnost generalnog sekretara, odnosno glavnog tajnika Nogometnog saveza Jugoslavije – prisjeća se Brezni svojih nogometnih početaka. I “tajni zanata” tajnika stručnog štaba…
– U mojoj nadležnosti bila je i organizacija putovanja Dinamove momčadi. Danas to sve izgleda nestvarno, ali mi smo se tada služili samo telefonom i teleksom. Na dulja putovanja u Niš, Skoplje i Titograd putovali smo vojnim avionima. Sjećam se da smo 1988. kupili telefaks. To je bila revolucija. Prvi posao koji smo obavili s novom tehnologijom bila je prodaja Radmila Mihajlovića u Bayern. Sjećam se da smo svaku poruku zaprimljenu faksom trebali odmah fotokopirati, jer bi za 24 sata posve izblijedjela i ne bismo ju mogli pročitati.
Brezni je uz Dinamo dodatno emotivno vezan: u Maksimirskoj 127 upoznao je i suprugu Andreu. Ona je radila u klubu (od 1983.) kao tajnica glavnog direktora. Vjenčali su se 1990. a kumovi su im bili Josip Kuže (Jožin) i Velimir Zajec (Andrein).
A jedni drugi kumovi ubrzo su preuzeli čelne funkcije u Maksimiru: klub je privatiziran, a dominantnu ulogu u vlasničkoj strukturi imali su Ćiro Blažević i Zdravko Mamić.
– Neovisno o turbulentnim događanjima odlučio sam napustiti klub. Inscenirani štrajk igrača i bijeg predsjednika Šoića preko ograde maksimirskog stadiona samo su ubrzali moju odluku. Imao sam ideju u Rugvici na imanju svog tasta pokrenuti biznis sa štancanjem plastike. Osnovao sam i firmu Croamo, te registrirao 14 djelatnosti. Inače, naziv Croamo jedan je od prijedloga za novo ime Dinama 1990. Skupština kluba se međutim odlučila za ime HAŠK-Građanski. A onda se opet dogodila jedna slučajnost, koja me zadržala u nogometu. Sreo sam na ulici Duška Grabovca, glavnog tajnika HNS-a, koji me nagovorio da preuzmem funkciju tajnika Udruženja prvoligaša, koje je tada još funkcioniralo kao komisija u Savezu, jer nije imalo pravnu osobnost. Tako sam 17. svibnja 1993. postao tajnikom Udruženja.
Prvoligaški su klubovi nezavisnost spram HNS-a stekli 2001. Predsjednik Udruženja bio je tadašnji čelnik NK Zagreb Ante Vrdoljak, a funkciju povjerenika natjecanja volonterski je obnašao Ante Martinac, šef marketinga HNS-a. Udruženje je kadrovski osnaženo pojavom administrativne tajnice: stol do tajnika Josipa Breznog dobila je njegova supruga Andrea!
Za razliku od supruga, Andrea Brezni nije 1993. napustila Maksimir. Kodeks tajnice joj nalaže konspirativnost i čuvanje klupskih tajni. Mada nije nikakva tajna da je nazočila fizičkom obračunu Ćire Blaževića i Zdravka Mamića (uz nju, šakačkom su dvoboju nazočili i tadašnja klupska djelatnica Ankica Mamić, odvjetnik Zvonimir Hodak, te član Uprave, danas pokojni Nikola Lisičar). Andrea Brezni napustila je maksimirske odaje (i prešla u Hrvatski dragovoljac) nakon skandalozne optužbe direktora (s najkraćim mandatom) Tomislava Horvatinčića da je dala novinarima ugovor kluba i trenera Otte Barića. A zapravo je Horvatinčić fotokopirao isti ugovor i razdijelio ga članovima Izvršnog odbora NK Croatia!?
– Raditi sa suprugom u istom uredu ima svojih mana, ali i ogromnih prednosti. Barem što se tiče posla povjerenika natjecanja, koji sam počeo raditi od sezone 2003./‘04. Naprosto, to je posao koji morate “odnijeti kući”, a kada je netko pored vas tko to sve razumije onda je puno lakše. Imao sam gotovo svakodnevnu komunikaciju s 36 klubova (tri ranga natjecanja) i 88 delegata, a bio sam i članom Povjerenstva za natjecanje Hrvatskog kupa.
Josip Brezni uoči svake je sezone morao “isposlovati” mandat klubova za funkciju povjerenika natjecanja. Uvijek je dobivao jedinstvenu potporu prvoligaša. Osim 2014. kada je splitski Hajduk zatražio njegovu smjenu, koju je inicirao zagrebački odvjetnik Ljubo Pavasović Visković…
– To je uslijedilo post festum moje odluke da se neodigrana utakmica Dinama i Hajduka registrira 3:0 u korist Zagrepčana. Momčad Hajduk odbila je nastupiti, jer je navijačima splitskog kluba zapriječen ulaz na maksimirski stadion. A popis s pedesetak imena zagrebačkoj je policiji, odnosno Dinamu, kao organizatoru utakmice, dostavila splitska policija. Hajduk se žalio i Hrvatskom olimpijskom odboru (žalba je odbijena) i organizirao prosvjede na rivi (među uništenim lutkama bila je ona s likom Josipa Breznog, op.a.). Sve je kulminiralo kada sam počeo dobivati telefonske prijetnje za 7-godišnju kćer. Tada je pred mojom zgradom tjedan dana bila krim-policija.
No, nije to bio prvi slučaj da su policijske ophodnje čuvale integritet građanina Josipa Breznog…
– Bio je to slučaj iz 1996. kada je za Mladost 127 nastupio Alen Mrzlečki, igrač bez valjane registracije. Moj je “krimen” bio što sam kao tajnik Udruženja sazvao Komisiju za žalbe nakon što je Komisija za registraciju već donijela pravorijek oko “spornog” igrača. Tada su uslijedile prijetnje iz 127. brigade i desetak dana su me čuvale policijske snage. Problem je bio što je izravni suparnik klubu iz Suhopolja bio Hrvatski dragovoljac. Čelnik zagrebačkog kluba bio je Stjepan Spajić, a Mladosti general Đuro Dečak. Naposljetku je spor razriješio osobno predsjednik Tuđman tako da su klubovi u Varaždinu morali odigrati majstoricu (Hrvatski dragovoljac je dobio 1:0).
Prijetnjama je najdugovječniji povjerenik natjecanja u HNL-u bio izložen i 2007. kada je za predsjednika Udruženja izabran Igor Štimac. Tadašnji član Uprave Hajduka najavio je korjenite promjene u radu udruge: smjenu disciplinskog suca Krešimira Vlajčevića, “ukidanje OPG-a Brezni”…
– Ništa se od toga nije dogodilo. Štoviše, imali smo sa Štimcem korektnu suradnju. Burno je bilo jedino na sjednici, na kojoj je izabran za predsjednika. Uspješno je izlobirao proširenje lige (na 16 klubova) i pobijedio Damira Vrbanovića, koji je zagovarao status quo (12 klubova).
No, Udruženje prvoligaša postupno je počelo gubiti na važnosti da bi 2015. definitivno izgubilo pravnu osobnost, a vitalnu funkciju rukovođenja natjecanjem preuzeo je HNS. No, Josip Brezni i nadalje je ostao povjerenikom lige…
– Još za trajanja Udruženja prvoligaša donio sam najtežu odluku u ove 22 godine, koliko sam obnašao funkciju povjerenika. Te 2012. morao sam potpisati da Varaždin prestaje biti članom Prve HNL. Nažalost, nije postojala nikakva mogućnost da varaždinski klub očuva prvoligaški status. Klupsko rukovodstvo se ponijelo neodgovorno. Zavlačili su i lagali igračima glede isplate dugova iako su ovi imali pravomoćne presude. Naposljetku su morali otkazati i prvenstvene susrete, a propozicije su vrlo precizne: klubu koji neopravdano otkaže dvije utakmice brišu se svi rezultati! Isto se dogodilo i sa Zrinjskim ove sezone među drugoligašima. Neki su mediji potaknuli pitanje neregularnosti natjecanja. No, problematiziranje (ne)regularnosti je deplasirano ako je takva situacija predviđena – regulama.
