Pobjedom u Gorici momčad Rijeke je preuzela čelnu poziciju SuperSport HNL-a zajedno s velikim rivalom iz Splita. Hajduk je pobjedom u Maksimiru, koja jest realno iznenađenje, doprinio da se riječka momčad izbori za vrh. Dinamo zaostaje za riječkim i splitskim Bijelima za jedan bod. Što rasplet šestog kola može značiti u kontekstu ovosezonske utrke za vrh SHNL-a?
S obzirom na to da govorimo o tek šestoj utakmici sezone, a da je do kraja preostalo 30 utakmica, svaka ozbiljnija analiza nema objektivnih pokazatelja. Možda je upravo situacija Rijeke i Hajduka u tom smislu znakovita. Obje su momčadi bile u kriznom stanju jer su podbacile u Europi, iako su im prvenstveni rezultati bili više-manje očekivani, odnosno pozitivni. Zadržimo li se na riječkoj strani, najveći je teret proizveo ružan poraz od Olimpije u Ljubljani. Taj je omjer (0:5) bio toliko izražen da upravo zato jača uvjerenje da je bio posljedica neke izvanredne situacije.
Nakon debakla s Olimpijom dojam je da se resetirala situacija. No, ništa posebno drugačije u odnosu na prošle sezone
To bi se na Rujevici moglo odnositi prvo na smjenu trenera Željka Sopića. Ona možda nije bila neočekivana s obzirom na negativne vibracije koje je ciklički i javno emitirao predsjednik Damir Mišković. No u svakom slučaju bila je lošeg tajminga jer mijenjati trenera pred važne utakmice u ranoj fazi sezone svakako nije uputno.
Druga izvanredna situacija ljeta je za Rijeku bila dinamika prijelaznog roka. Po ustaljenoj matrici Riječani transferiraju svoje najbolje pojedince, zato što se tako puni proračun kluba koji je već desetak godina u vrhu hrvatskog nogometa. To nije samo zbilja Rijeke, nego je praktično imperativ u poslovanju svih hrvatskih klubova, osim donekle Dinama, i to u europskim profitabilnim sezonama. Svi ti manji ili veći potresi i promjene imaju utjecaj na učinak momčadi…
Nakon debakla s Olimpijom dojam je da se resetirala situacija. No, ništa posebno drugačije u odnosu na prošle sezone. Mišković je sa suradnicima odradio do kraja prijelazni rok i epilog je pozitivan. Inkasirano je 10,5 milijuna eura, investirano je za odštete 0 eura, ali je po starom receptu Rijeka dovela solidne igrače, koji traže revitalizaciju karijere, za tzv. dobre plaće. To su iznosi koji su veći od svih klubova osim od plaća koje daju Dinamo i Hajduk. Pokazuje se level vrijednosti (TM) nov(ij)e grupe kao treći u SHNL. Dinamov roster procijenjen je na 73 milijuna eura, a Hajdukov na 50 milijuna eura, dok je riječki kadar sada na razini 35 milijuna eura.
Teško je konkurirati za naslov sa suparnikom koji ima višestruko veći proračun, skuplji i sigurno kvalitetniji kadar
Na stranu automatika vrednovanja šansi za vrh, logično je kazati kako Rijeka može s tim kadrom kompenzirati minus i parirati Hajduku. Prema dosadašnjim iskustvima i objektivnim pokazateljima vrijednosti, teško je očekivati da bi Rijeka sad mogla ugroziti najjači kadar u ligi, onaj Dinamov. Slično se može kazati i za snagu Hajduka u odnosu na Modre. No, dok je Dinamo u natjecateljskom “stresu” Lige prvaka, svakako će biti više epizoda koje će snažiti teze da konkurencija u vrhu može zaustaviti njegov domaći natjecateljski hod prema obrani titule.
Treba se podsjetiti da je Rijeka loš dojam ovosezonskog početka ipak kompenzirala domaćim dobrim hodogramom upisavši 4 pobjede i 2 remija s 12:1 gol-razlikom, što je bolji start nego lani. Jedini pogodak primili su s Dinamom, koji su zaustavili na Rujevici (1:1). I financijski ishodi mercata su ove sezone jači nego lani (plus 4,5 milijuna eura). Razliku je diktirala lanjski bolja europska predstava riječke momčadi, pogotovo odlične partije s Lilleom.
Sve rečeno naznačuje jasne šanse da će Rijeka biti i ove sezone u top tri HNL-a, kao i u 9 od 11 prošlih sezona (dva puta četvrti). No, teško je konkurirati za naslov sa suparnikom koji ima višestruko veći proračun, skuplji i sigurno kvalitetniji kadar. Ta realnost, ako se objektivno prihvaća, mogla bi bitno olakšati treneru i igračima da odigraju uspješnu sezonu, iskorače na planu igre i stvore temelj za iduće europske ambicije. Bez tog uspjeha i posljedičnih prihoda teško je značajnije osnažiti kadar da bi se mijenjale hijerarhije u domaćem okruženju…
