Damir Mišković već dulje vrijeme prodaje Rijeku, treba li to raditi kad mu tako dobro ide? Bijeli s Kvarnera najbolji su hrvatski klub u Europi ove sezone, a pritom su povećali klupski koeficijent do razine da će ovog ljeta mirno čekati ždrijeb. Dobra je šansa da bi bili nositelji u svakom pretkolu Europske lige, a gotovo sigurno Konferencijske lige. S trenutačnim rejtingom u ljeto 2025. to bi bili. Nakon dvostruke krune u protekloj sezoni predsjednik Rijeke nastupio je krajnje jasno.
– Prioritet su Europa, želimo napraviti rezultat i poboljšati koeficijent, a nešto ćemo i zaraditi od UEFA-e, te Hrvatski kup u kojem se borimo za trofej.
Kako je zamislio, tako se odvija, iako će u Kupu imati velik posao. No, Europa je, neovisno o tome do koje razine Rijeka stigne, odrađena za ocjenu vrlo dobar. Kako je krenula s kvalifikacijama za Ligu prvaka, a igra Konferencijsku ligu, odličan ipak ne može dobiti. Jedino da se probije do polufinala… Najbitnije je – Rijeka realizira ciljeve, afirmira se i etablira kao drugi naš klub za kojeg Europa ima priliku čuti. Izvrsno je to za hrvatski nogomet koji tako ne živi samo na jednoj grani. Za pravi rezultat treba više aduta, a Hrvatskoj ne bi štetilo da se na tablici podigne za koje mjesto. Rijekin je trenutačni koeficijent 17.625 te se nalazi na 114. poziciji u Europi, iza nje su Dynamo Kijev, Bešiktaš, Malmö… i klubovi poput Strasbourga, ali njega dugo nije bilo u europskim natjecanjima te kotira više na temelju nacionalnih zaliha.
Ako bi se probila do četvrtfinala, na papiru bi izjednačila najveći europski uspjeh iz sezone 1979./80., kad je igrala u četvrtfinalu Kupa pobjednika kupova, natjecanja koje je kasnije ugašeno, a danas je najsličnije Europskoj ligi, ali tada je sustav bio potpuno drugačiji te je za takav rezultat morala proći samo dvije prepreke – belgijski Beerschot i slovačku Lokomotivu iz Košica, u to doba predstavnicu Čehoslovačke. Da bi je zaustavio Juventus. Kad se vidi što je sve odigrala tekuće sezone, četvrtfinale bi objektivno bio veći rezultat od spomenutoga. Aktualna osmina finala je zapravo u rangu tadašnjeg četvrtfinala.
Prvi put od sezone 2017./18. Rijeka je najuspješniji hrvatski klub u UEFA-inim natjecanjima, ukupno je to uspjela u petom navratu. U 33 sezone otkako naši klubovi u Europu idu kao predstavnici HNL-a, Dinamo je u više od 70 posto slučajeva bio broj 1, ali Modri su odigrali Europu za ocjenu 2, ako se gleda što su pokazali. Moglo bi im se dati i 3, budući da su se probili u treću fazu. Za naše klubove načelno bi dvojka bila kad izboriš ligaški dio, trojku dobiješ ako si prošao u nokaut-fazu, a za četvorku ili peticu moraš i nakon toga gaziti dalje. Osim ako nisi prevalio ligaški dio u Ligi prvaka, jer to je samo po sebi najmanje za ocjenu četiri, ako ne i pet.
Kako Dinamo nije morao igrati izlučni dio, već samo ligaški i potom s Genkom play-off rundu, a nanizao je loše nastupe u kojima nije pokazao ništa od borbenosti i odlučnosti kakvu je na kraju demonstrirao u Belgiji, kad više nije imao što izgubiti, jasno je da je sezona bila slabija nego što je mogla biti da ju je, kao Rijeka, stavio kao prioritet i odradio na maksimumu. I pritom imao hrabrosti ući u otvorenu bitku s ravnima sebi. Kad se stavi na stol što su Modri mogli, a što su postigli, ocjena je bliže dvojci nego trojci, ali je svakako prolazna. Hajduk je rano ispao i njemu ponovno pripada nedovoljan jedan, a Varaždin možda može dobiti dva, iako je otpao na prvoj prepreci igrajući protiv portugalske Santa Clare. Ipak, Varaždin nije navikao na kontinentalnu scenu, davno je Varteks gradio svoju tradiciju, koju sadašnji klub baštini.
Hrvatska je u aktualnoj sezoni na 18. mjestu u Europi, a ukupno drži 20. rang. Preskočila je Izrael, ali da bi to učinila i Švedskoj, koja je na 19. mjestu, Rijeka bi morala napraviti još dosta toga. Naš koeficijent je 27.906, a švedski 29.625. To samo po sebi ne znači i ne donosi ništa bitno. No, nacionalni koeficijent, koji je u ovoj sezoni 6.781, drugi je najbolji, nakon sezone 2014./15., kad je bio 6.875, te jako malo nedostaje da ovo bude, po tim brojkama, najbolja sezona hrvatskih klubova u Europi otkako je HNL-a. No, kako je uvedena Konferencijska liga i povećan broj utakmica u Europi, to je lakše napraviti, pa taj podatak treba analizirati s razumijevanjem. Cifra iz 2014./15. izborena je prvenstveno u Europskoj ligi i tada su to radili Rijeka i Dinamo, do nje je, dakle, bilo teže doći.
Zanimljivo je da je Hrvatska 2019. bila na 15. mjestu te je dobila i drugi klub u kvalifikacijama za Ligu prvaka s manjim koeficijentom nego što ga ima sada – 27.375. Više je klubova u Europi i utakmica, pa su i nacionalni koeficijenti doživjeli inflaciju i pad vrijednosti poput eura. Nominalno više zapravo vrijedi manje.
U novu sezonu naš će prvak krenuti od drugog pretkola Lige prvaka, pobjednik Kupa ili, alternativno, drugi u prvenstvu od prvog pretkola Europske lige, a dva kluba od drugog pretkola Konferencijske lige. Tako će pobjednik Kupa ili drugi u SHNL-u igrati Europu dok će još trajati Svjetsko prvenstvo 9. i 16. srpnja. Kad bi, recimo, Hrvatska ostala do kraja na Mundijalu, kao u posljednja dva sudjelovanja, Rijeka išla u Europsku ligu, a Toni Fruk bio u nacionalnoj vrsti te i dalje igrač Bijelih, ne bi se ni vratio do početka kontinentalnih kvalifikacija. Kao što će Dinamo startati bez pocrvenjelog Luke Stojkovića. Modri su već lagano navikli da, po vlastitom koeficijentu, idu u play-off Lige prvaka ili izravno u Europsku ligu, ali sada je on pao na 46,500 te su na diobi 53. mjesta sa Crvenom zvezdom, koja ima prednost zbog bolje tekuće sezone. Ovaj put bi se ludo puno toga moralo poklopiti da bi Dinamo, ako osvoji SHNL, imao nešto bolje od 2. pretkola Lige prvaka.
