Jaka suša ovog ljeta ostavila je preko 1.000 krava i konja bez vode na planini na jugoistoku Srbije, prisilivši vlasti da iznose hitne potrepštine.
Rana suša koja je započela u svibnju utjecala je na ljude, životinje i usjeve na cijelom zapadnom Balkanu, uzrokujući ograničenja vode i snage, poremećaje u riječnom prometu i probleme u poljoprivredi u ovom dijelu jugoistočne Europe.
U Suvi Planini, Srbic za Dry Mountain, vlasnici goveda rekli su da se ne mogu sjetiti da su se izvori ikad osušili prije sredine kolovoza. Nedostatak vode poslao je paniku goveda kako lutaju niz planinu, rekli su.
“Nismo imali kišu na planini od 27. svibnja”, požalila je Nikola Manojlović iz obližnjeg sela Mali Krcimir.
Suva Planina nalazi se oko 250 kilometara (155 milja) od glavnog grada Srbije, Beograd.
Suša je ostavila vidljive posljedice na visoravni na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara (gotovo 4000 stopa) – puknuto tlo zamijenilo je glavnu vodenu oprugu, zajedno sa suhom, žutom travom i prašinom.
“Pokušali smo iskopati nove bušotine, ali sve se osušilo”, rekao je. “Bilo je užasno, naša stoka tri dana nije imala vodu, vrištali su.”
Alarmirane, vlasti su u četvrtak vozile kamione za vodu, a radnici su koristili crijeva kako bi napunili ribnjak iz spremnika za žedne životinje. Ministarstvo poljoprivrede priopćilo je kako će u narednim tjednima nastaviti slati zalihe.
“Nedostaje nam u neposrednoj opasnosti”, rekao je lokalni šef općine Milisav Filipović nakon što su se kamioni za vod odvezli na planinu. Upozorio je da situacija ostaje jednako loša niz planinu, u selima koja su se tjednima suočila s ograničenjima zaliha vode.
“Naši se poljoprivrednici ne sjećaju tako loše i teške godine”, rekao je Filipović. “Ljudi ovdje uglavnom rade poljoprivrede i koriste proizvode za vlastite potrebe, za njihovo postojanje. Ove godine je za njih donijela neviđene teškoće.”
Dok je čarolija kišnog vremena u srpnju donijela malo olakšanja, poljoprivrednici kažu da je zemlja previše suha ispod površine da bi se lako oporavila. Deseti malih rijeka, jezera i potoka koji se obično koriste u ruralnim područjima Srbije su se osušili.
U susjednoj Bosni, meteorolozi su rekli da bi lipanj ove godine mogao biti najsušiji u nedavnoj povijesti, što nanosi ogromnu štetu u poljoprivredi.
U istočnoj Hrvatskoj vlasti su proglasile hitne mjere u nekoliko općina duž granice s Mađarskom kako bi se nosile s učincima suše. Uzgajivači povrća u zemlji upozorili su da bi mnogi mogli izaći iz posla.
Ranije u srpnju, i Albanija i Kosovo izvijestili su o nedostatku vode koji je utjecao i na proizvodnju električne energije u Albaniji.
Srbijski poljoprivrednici zatražili su financijsku pomoć vlade, bojeći se lošeg prinosa, što bi moglo povećati cijene. Sustavi za navodnjavanje u zemlji su nerazvijeni, ostavljajući mnoge poljoprivrednike ovisne o vremenu.
Jovina Jakscić, iz Udruženja neovisnih poljoprivrednika, rekla je državnoj RTS televiziji da je šteta na kukuruzu toliko velika da čak i ako je kiša ostatak ljeta, to ne bi pomoglo.
Znanstvenici upozoravaju da klimatske promjene pogoršavaju učestalost i intenzitet topline i suhoće u dijelovima Europe, čineći regiju osjetljivijom na zdravstvene utjecaje i požare.
Agencija za nadzor EU-a otkrila je da je u Europi i na globalnoj razini 2024. bila najtoplija godina, a kontinent je doživio svoj drugi najviši broj “toplinskog stresa”.
U sjevernom susjedu Srbiji, usjeva oštećena vremenskim prilikama nanijela su značajne udarce ukupnom BDP-u zemlje. To je potaknulo premijera Viktora Orbána da najavi stvaranje “radne skupine za sušu” kako bi se riješio problema.
Uporne suše u Velikoj mađarskoj ravnici, na jugoistoku zemlje, prijetile su dezertifikaciji, procesu u kojem se vegetacija povlači zbog velike topline i niskih kiše. Tlo ostaje “kritično suho”, priopćila je u četvrtak meteorološka služba zemlje, upozoravajući na negativne učinke na usjeve.
Novi toplinski val očekuje se na Zapadnom Balkanu u narednim danima.
___
Pisac Associated Pressa Justin Spike u Budimpešti u Mađarskoj pridonio je ovom izvješću.
