Situacija na tržištu naftnih derivata u Srbiji zasad ne djeluje dramatično, iako su američke sankcije Naftnoj industriji Srbije u većinskom ruskom vlasništvu na snazi već gotovo dva mjeseca. Ipak, beogradski mediji upozoravaju da bi se uskoro moglo dogoditi postupno zatvaranje petine benzinskih postaja u zemlji.
Sankcije američkog ureda ministarstva financija uvedene su ruskom energetskom sektoru početkom godine, a za NIS vrijede od 09. listopada. Ne postoje naznake da će kompanija dobiti licencu kojom bi osigurala dotok sirove nafte preko naftovoda Janaf ili iz drugih izvora.
Američki dužnosnici više su puta poručili Beogradu da ne žele rusko vlasništvo u NIS-u, koje iznosi nešto više od 56 posto, naglašavajući da taj udio treba pasti na nulu. Ni više odgoda primjene sankcija tijekom proteklih mjeseci nije donijelo pomak, unatoč prebacivanju vlasničkih udjela među povezanim poduzećima koja nisu bila obuhvaćena sankcijama.
Rusi ne žele prodati
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je da ruska strana ne želi prodati svoj udio, istaknuvši da se pritom ne radi o novcu nego o politici.
U pregovorima se razmatrala mogućnost prodaje većinskog paketa kako bi se izbjegle sankcije, ali do dogovora nije došlo. Rafinerija NIS-a u Pančevu jučer je započela proces obustave rada nakon višednevnog održavanja, a sustav se trenutno svodi na minimum potrebne održivosti kako bi bio spreman za ponovno pokretanje čim bude potvrđena dostupnost sirove nafte.
Dotok sirovine i dalje dominantno ovisi o isporukama putem Janafova cjevovoda.
Vlasti Srbije odlučile su do kraja tjedna održavati platni promet s NIS-om iako postoji rizik da bi sekundarne sankcije mogle pogoditi domaće banke.
NIS upravlja s oko 20 posto benzinskih postaja u Srbiji, ali ostvaruje gotovo polovicu ukupnog prometa na tržištu goriva, što znači da prodaje više od svih ostalih pružatelja usluga zajedno.
Vučić: Bit će na drugim crpkama
Uz većinski ruski udio, suvlasnik kompanije je i država Srbija s nešto manje od 30 posto, a preostale dionice nalaze se u vlasništvu građana, sadašnjih i bivših zaposlenika i drugih manjinskih dioničara.
Ako se situacija razvije negativno, moglo bi doći do postupnog zatvaranja postaja NIS-a i Gazproma, ukupno 356 od oko 1520 koliko ih ima u cijeloj Srbiji. Od 13. prosinca sankcije će početi vrijediti i za ruski LUKoil, koji će također ostati bez opskrbe.
Vučić je poručio da država ne može iz rezervi nadoknađivati zalihe NIS-a, niti LUKoila nakon stupanja sankcija na snagu, jer bi to dovelo do sankcioniranja cijele Srbije. Ustvrdio je da će goriva biti dovoljno, ali na drugim benzinskim postajama.
Ako sankcije potraju, Srbija će se morati još snažnije osloniti na uvoz naftnih derivata iz zemalja u okruženju, što je skuplja opcija i zahtijeva dodatnu logistiku. Stručnjaci upozoravaju da bi taj scenarij mogao izazvati lančani rast cijena i dodatno potaknuti inflaciju.
