ŠIBENIK – Nikad se nakon Austro-ugarske nije gradilo ovoliko luka u Šibensko-kninskoj županiji. Obnavljaju se, šire, dograđuju, učvršćuju za desetljeća ispred nas, pa se tako nakon Rogoznice, Skradina, Tribunja i šibenske Vrnaže ide i dalje. Gradit će se nove komunalne luke s velikim brojem vezova u Srimi, Bilicama i Murteru, uredit će se Dolac u Šibeniku, a nakon Kaprija, grade se i još dvije operativne luke za otok Prvić. Tako će otočani napokon dobiti sigurne luke za sve vremenske uvjete.
O ovim projektima za Morski HR više je rekla ravnateljica Županijske lučke uprave Šibenik, Jadranka Fržop.
Onaj administrativni posao pripreme i projektiranja za gradnju novih luka na otoku Prviću je gotov, a sad slijedi realizacija na terenu kroz sljedeće dvije godine.
– Govorimo o drugoj fazi Prvić Šepurine, dok istovremeno radimo i Prvić Luku. U Šepurinama gradimo jako važan zaštitni lukobran i valobran jer je tamo jugo zaista snažno. Prijavili smo se na dodjelu bespovratnih sredstava, potpisali ugovor o dodjeli krajem prošle godine i sad smo izvođače uveli u posao za ovaj europski projekt, ali i nacionalni projekt Prvić Luka. Njega posebno apostrofiram kao važnog, jer će mještanima Luke omogućiti kvalitetnije pristajanje redovne brodske linije, što je, pored komunalnih vezova, naš prioritetni zadatak. Do sad je širina bila 7 metara, a sad je gotovo 32 metra. Povećat će se unutrašnja, bočna strana, tako da slučaj vjetra brod u redovnoj brodskoj liniji može pristati i unutar lukobrana.
To je ona linija koja upravo zbog vjetra sada ima strahovitih problema?
– Točno. Jer je ta glava jako uska i neprilagodljiva i jako mala. Na otoku imate sve starije ljude i uvijek prevladava strah kod pristajanja, kako će ući ili izići s broda.
Luka bi trebala biti u upotrebi od 2028. godine?
– Tako je. Nadajmo se da će biti tako s projektom Prvić Šepurine, dok je rok za Prvić Luku 12 mjeseci, što moramo zahvaliti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, jer su sredstva za ovaj projekt nacionalna. To je bitno jer se radi o luci gdje pristaje redovna brodska linija koja se mora što prije vratiti u život.
Ono što ljude uz obalu, a posebno na otocima, osim redovnih linija s kopnom, zanima – jesu komunalni vezovi. Nakon Vrnaže koja je najveća takva luka u Hrvatskoj, slijede i novi projekti?
– Šibenska Vrnaža ima 700 vezova, a sljedeći tako veliki projekt je Srima s gotovo 400 vezova, pa je zovemo Mala Vrnaža. Tu moram pohvaliti dobru suradnju s gradonačelnikom Grada Vodica, zbog proglašenja lučkog područja, izmjenom prostornog plana koja se dogodila nedavno. Gradonačelnik je pokrenuo cijeli postupak i inicijativu, tako da ćemo vrlo brzo preuzeti. Studija utjecaja na okoliš je pri kraju, nakon toga slijede lokacijska i građevinska dozvola, pa bi je potom trebali prijaviti za neki od budućih fondova EU.
Kad bi mogli očekivati realizaciju ovog projekta?
– Realno je očekivati da krenemo s ovom lukom za nekih 2-3 godine – kaže Fržop.
– S obzirom na stupanj spremnosti dokumentacije, trenutno nam je na redu šibenska komunalna luka Dolac. Osim što je to ulazište na šibensku rivu, koje je pod Državnom lučkom upravom, Dolac je područje opterećeno plavljenjem, nažalost bio je tu i jedan smrtni slučaj, pa je ovo područje za projektiranje vrlo zahtjevno. Cijelu tu priču smo završili s Gradom Šibenikom, s kojim ćemo zajednički ovo odraditi, a sad smo trenutno na glavnom projektu. To je u puno boljem stupnju spremnosti, pa se nadamo projektnu dokumentaciju završiti do proljeća. Također se nadamo započeti s radovima krajem 2026. godine.
Ostaje i uređenje komunalne luke u Murteru. I tamo se očekuje uređenje nereda s vezovima?
– Otvorene su ponude i za tjedan dana očekujemo da i formalno izaberemo izvođača radova, slijedi početna konferencija za Murter. Ovaj projekt će u bitnome izmijeniti viziju Murtera koji je u potpunosti okrenut moru i trebaju im komunalni vezovi. Ovdje treba istinski promišljati i o boljem povezivanju Kornata s matičnom općinom.
Iz nacionalnih sredstava ostaju Bilice, gdje sredinom mjeseca potpisujemo ugovor o izvođenju radova, imamo i izvođača. Taj projekt je velik i radimo ga u više faza, pa će svake godine biti po jedna.
Nastojimo pokriti županiju, kako smo prethodno završili Rogoznicu, Skradin i Tribunj, jer mi smo ipak Županijska lučka uprava koja se drži prioriteta: operativne rive i komunalni vezovi – zaključuje Jadranka Fržop za Morski HR.
Jurica Gašpar
