Dok se rat u Ukrajini bliži trećoj godini i dok Moskva sve teže popunjava redove na bojišnici, posljedice tog sukoba sve se jasnije osjećaju i daleko od same linije fronte. Jedna od regija na koju Zapad s rastućom zabrinutošću gleda jest zapadni Balkan, prostor još uvijek opterećen ratnim nasljeđem devedesetih. U tom kontekstu britanski The Telegraph u opsežnoj reportaži upozorava na povratak srpskih dobrovoljaca iz Ukrajine i moguće nove sigurnosne prijetnje za Bosnu i Hercegovinu.
Prema navodima tog konzervativnog britanskog dnevnika, stotine srpskih militanata od početka ruske invazije punog opsega otišle su u Ukrajinu kako bi se borile na strani Rusije. Dio njih danas se vraća u BiH i Srbiju, a među njima se, piše Telegraph, formira nova generacija tvrdolinijaških nacionalista koja otvoreno govori o “nedovršenim ratovima” na Balkanu.
Borci koji su ratovali uz snage ruskog predsjednika Vladimira Putina vjeruju da će im, kako navode, “Majka Rusija” jednog dana uzvratiti uslugu i pomoći im da povrate teritorije koje smatraju srpskima, uključujući i Kosovo.
Predujam za rat
Među tim krugovima nalaze se i veterani rata u BiH iz devedesetih, koji danas koriste društvene mreže kako bi privukli mlade Srbe nezadovoljne političkom i ekonomskom situacijom. U nekim slučajevima, navodi se, nude se i iznosi do 26.000 eura kao predujam za odlazak na ratište u Ukrajinu. Zbog povratka takvih boraca u regiju, dio sigurnosnih stručnjaka strahuje da bi se, tri desetljeća nakon Daytona, ponovno mogao potaknuti paravojni sukob.
Kao jedan od ilustrativnih primjera Telegraph izdvaja Daria Ristića, srpskog nacionalista koji se nedavno vratio u Bosnu i Hercegovinu. Ristić je u Ukrajini izgubio nogu, danas se kreće uz pomoć proteze, a borio se u ruskoj jedinici poznatoj kao “Permski medvjedi”.
Na bojištu je bio poznat pod ratnim nadimkom “Speedy”, što Telegraph ironično primjećuje, a sudjelovao je u snajperskim djelovanjima i napadima dronovima u gradovima poput Avdijivke. Paralelno je, piše list, usavršavao metode regrutiranja putem TikToka i ruskog VKontaktea, gdje je glorificirao borbu na prvoj crti i širio nacionalističke poruke.
Povratak kući
Njegova postrojba u Rusiji čak je uputila rođendansku čestitku Ratku Mladiću, ratnom zločincu koji u Haagu služi doživotnu kaznu zatvora zbog zločina nad Bošnjacima. U jednom videu objavljenom na Telegramu Ristić je, zajedno s drugim srpskim borcem, poručio publici u regiji: “Kad završimo s ovim NATO fašistima ovdje, vraćamo se povratiti naše svetinje i ono što je naše. Slava Bogu, slava Majci Rusiji – za pobjedu!”
Po povratku u BiH Ristić je uhićen u sarajevskoj zračnoj luci zbog sudjelovanja u stranoj paravojnoj formaciji. Nakon toga je pušten iz pritvora i do okončanja postupka nalazi se u kućnom pritvoru.
“Volio bih razgovarati s vama. Ali zakon mi zabranjuje da to učinim, možda u budućnosti”, rekao je novinarima Telegrapha s kućnog praga u Modriči.
Ozbiljan rizik
Unatoč tome što je daleko od bojišnice, Telegraph upozorava da se Ristić i dalje smatra ozbiljnim rizikom za novačenja, s obzirom na to da na društvenim mrežama ima više od 10.000 pratitelja, a okružen je i drugim istomišljenicima koji šire slične poruke. Prema riječima analitičara Srećka Latala, kojeg citira Telegraph, jezgru ovog pokreta čine tvrdolinijaški ratni veterani.
“Među tim ekstremistima uobičajeno je vjerovanje da će Majka Rusija jednoga dana vratiti krvavi dug pomažući im da obnove Veliku Srbiju”, upozorava Latal.
Dodaje kako broj takvih ljudi nije velik, ali je njihov utjecaj disproporcionalan: “Baš kao stara IRA u Sjevernoj Irskoj, ne trebate puno naoružanih pojedinaca da ugrozite ravnotežu mira.”
Očajna Rusija
Jedna od ključnih figura u tom krugu je Davor Savičić, poznat pod nadimkom “Vuk”, veteran koji je devedesetih ratovao u paravojnoj postrojbi Arkanovi Tigrovi. Nakon početka rata u Ukrajini borio se na Krimu i u Siriji te je bio pripadnik Wagnerove skupine.
Prema procurjelim medicinskim dokumentima, Savičić je bio i pukovnik ruske vojne obavještajne službe GRU, a pod njegovim vodstvom uspostavljene su paravan-tvrtke koje su dobrovoljcima pomagale da zaobiđu zakone vlastitih država, organiziraju putovanja i dobiju radne dozvole.
Istraživački novinar Nino Bilajac iz Sarajeva opisuje kako su se on i kolege infiltrirali u komunikacijske kanale regrutera. “Novac koji se nudi povećavao se kako su gubici na bojištu Rusiju činili sve očajnijom u potrebi za novim borcima”, rekao je, dodajući da mu je ponuđen predujam od oko 26.000 eura te mjesečna plaća od gotovo 2.850 eura.
Za mlade muškarce iz sredina s visokom nezaposlenošću i prosječnim plaćama od oko 570 eura, poput Modriče, takve ponude predstavljaju snažan mamac. Iako je u Srbiji i BiH zabranjeno sudjelovanje u stranim vojnim formacijama, a kazne dosežu i pet godina zatvora, provedba tih zakona, kako navodi Telegraph, rijetka je.
Strah i sjećanja bošnjačke zajednice
Povratak ljudi poput Ristića posebno uznemiruje bošnjačku manjinu u Modriči. U blizini njegove kuće novinari Telegrapha razgovarali su s Edibom Zilićem, koji se prisjeća ratnih trauma iz djetinjstva.
“Imao sam samo 10 godina kada su tenkovi ušli, moga su oca odveli, a moga brata su umalo ubili”, rekao je, dodavši: “Još uvijek postoji manjina ekstremista koja nas želi zastrašiti i vratiti u ta zla vremena, ali mi odbijamo živjeti u strahu.”
Dodatnu zabrinutost, piše Telegraph, izazivaju naznake uključenosti političkih struktura. Milorad Dodik fotografiran je s Davorom Savičićem prije sastanka s Vladimirom Putinom u Moskvi ranije ove godine.
Britanski list upozorava i da bi Republika Srpska mogla postati svojevrsna baza za obuku u hibridnom ratovanju, nalik ulozi koju je nekad imala Istočna Njemačka za europske ekstremističke skupine. Iskazi sa suđenja saboterima u Moldaviji, navodi se, upućuju na to da su ondje korištene metode koje su već viđene na aerodromima i osjetljivim lokacijama diljem Europe.
