Nakon koncerta Marka Perkovića Thompsona održanog u Širokom Brijegu, reakcije iz Republike Srpske ne prestaju. Ranije smo pisali kako je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić poručila da je “zgrožena” događajima na koncertu te zatražila zabranu Thompsonovih nastupa u Bosni i Hercegovini. U sličnom tonu sada su se oglasili i drugi oporbeni političari iz RS-a, upozoravajući na poruke koje su se mogle čuti tijekom koncerta i tražeći reakciju pravosudnih institucija.
Predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša poručio je da se, umjesto pijeteta prema žrtvama, ponovno otvaraju duboke rane iz prošlosti. “Umjesto pijeteta prema žrtvama i civilima, povampiruje se ustaški pozdrav. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nalazi se na ozbiljnom ispitu,” izjavio je Blanuša reagirajući na događanja u Širokom Brijegu.
Blanuša je naglasio kako je riječ o danima u kojima se vjernici prisjećaju stradalih i mole za žrtve ratova i zločina. “Danas je dan kada smo uznosili molitve Bogu za svoje bližnje. Ne samo one preminule u skorije vrijeme i stradale u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, nego i za naše pretke stradale u Jasenovcu, na Kozari, Brodu na Drini, Prebilovcima i neprebrojnim stratištima. A sinoć, u Širokom Brijegu na Thompsonovom koncertu, svega pedesetak kilometara od Prebilovaca, ponovno su se čuli povici ‘Za dom spremni!’”, rekao je predsjednik SDS-a. Posebno je istaknuo osobnu dimenziju ove teme, navodeći da postoje rane koje nikada ne zacjeljuju. “Taj neprebolni bol, koji se prenosi s generacije na generaciju, jako dobro poznajem. Kao čovjek, želim da se to zlo nikada nikome na svijetu ne ponovi. Ne mogu ni zamisliti kako su se osjećali potomci stradalih u Prebilovcima i ne mogu pojmiti kako je moguće da u civiliziranom svijetu postoje oni koji i dalje pokazuju nehuman odnos prema stravičnim zločinima”, istaknuo je Blanuša i podsjetio da je njegova majka siroče Kozare.
‘Široki Brijeg veliko ustaško uporište’
Prije Blanuše, situaciju je komentirao i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović. On je na društvenim mrežama podijelio navode portala Alo, iznoseći pritom vlastite ocjene o povijesnom kontekstu i ambijentu u kojem je koncert održan.
“Poslije niza kontroverznih koncerata u Hrvatskoj, Marko Perković Thompson dolazi u Bosnu i Hercegovinu i to u Široki Brijeg, koji je u Drugom svjetskom ratu bio poznat kao veliko ustaško uporište”, naveo je Vukanović u objavi. Dodatno je problematizirao i izostanak reakcije javnog servisa Republike Srpske. “Široki u crnom kao da je 1941, a RTRS ćuti”, poručio je Vukanović, sugerirajući da se o spornim porukama s koncerta u javnosti ne govori dovoljno.
Reakcije Trivić, Blanuše i Vukanovića dolaze u trenutku kada se ponovno otvaraju rasprave o granicama slobode izražavanja, povijesnom revizionizmu i odgovornosti institucija u Bosni i Hercegovini. Posebno se naglašava uloga Tužiteljstva BiH, za koje dio političkih aktera smatra da mora procijeniti jesu li tijekom koncerta prekršeni zakoni koji zabranjuju veličanje totalitarnih i zločinačkih ideologija. Thompsonov koncert u Širokom Brijegu tako je, osim glazbenog događaja, postao i povod za nove političke napetosti i oštre polemike koje se prelijevaju preko entitetskih i nacionalnih linija u Bosni i Hercegovini.
Ovakve polemike dodatno dobivaju na težini zbog složenog političkog sustava
U međuvremenu, iz pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine zasad nema službene reakcije na zahtjeve i prozivke koje dolaze iz Republike Srpske, niti je poznato hoće li Tužiteljstvo BiH pokretati bilo kakve provjere vezane uz događanja na koncertu u Širokom Brijegu. Izostanak institucionalnog odgovora dodatno potiče rasprave u javnosti i ostavlja prostor za političke interpretacije i međusobne optužbe. Politički analitičari upozoravaju da ovakve izjave redovito produbljuju postojeće podjele u BiH, osobito kada se u javni prostor vraćaju teme iz Drugog svjetskog rata i ratova 90-ih godina. Umjesto rasprava o aktualnim socijalnim i ekonomskim problemima, javni diskurs ponovno se fokusira na povijesne traume i simboliku koja i desetljećima nakon ratova izaziva snažne emocije.
Slične reakcije na Thompsonove koncerte u prošlosti su već zabilježene i u Hrvatskoj i u BiH, gdje se dio javnosti protivi njegovim nastupima zbog spornih poruka i simbola, dok drugi dio ističe pravo na slobodu izražavanja i glazbeni identitet publike. Upravo ta podijeljenost redovito se reflektira i na političku scenu, gdje se kulturni događaji pretvaraju u povod za ozbiljne političke sukobe. U kontekstu Bosne i Hercegovine, ovakve polemike dodatno dobivaju na težini zbog složenog ustavnog i političkog sustava te osjetljivih odnosa među narodima i entitetima. Svaki događaj koji se tumači kao provokacija ili povreda a brzo prerasta u širu političku temu, s potencijalnim posljedicama po odnose među političkim akterima.
