Povjesničar dr. Vladimir Umeljić, autor knjige Balkanski gambit Vatikana, ponovno je skrenuo pažnju na porijeklo i identitet Hrvata i Srba. U razgovoru za portal Koreni Umeljić je iznio podatke prema kojima se između 1846. i 1941. broj Srba zapadno od Drine smanjio za oko dva milijuna, dok je broj Hrvata u istom razdoblju porastao gotovo jednako.
„Ne radi se o prirodnim demografskim procesima niti o masovnim migracijama, već o identitetskom prelijevanju – masovnom prelasku Srba u katoličanstvo i njihovom postupnom poistovjećivanju s Hrvatima“, tvrdi Umeljić. Ovaj proces opisuje kao „princip spojenih posuda“, gdje je gubitak jednog naroda značio dobitak drugog.
Prema etnografskoj karti Austrijske carevine iz 1846., na tadašnjem području bilo je 813.300 Hrvata, 2.624.000 Srba i više od milijun Slovenaca – što Slovence tada svrstava ispred Hrvata po brojnosti. Karte također jasno razdvajaju Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, pri čemu su Hrvati većinski nastanjivali prostor oko Zagreba.
‘Slovenaca je bilo više’
Umeljić podsjeća i da su prema tadašnjoj klasifikaciji Hrvati i Slovenci svrstani u podskupine „Iliro-Srba“, što je odražavalo tadašnja stajališta njemačke znanosti.
U svojoj studiji detaljno opisuje proces pokatoličavanja Srba u Slavoniji, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Dubrovniku i Hrvatskoj – od Velike šizme do modernog doba. Ključnu ulogu u promjeni identiteta imalo je, tvrdi, “agresivno misionarenje” i prevođenje vladara u rimokatoličku vjeru. Tako su bosanski ban Stjepan II. Kotromanić, kralj Tvrtko I. i herceg Stefan Vukčić Kosača, nakon konverzije, u hrvatskoj historiografiji proglašavani Hrvatima.
Opasno vrije u Srbiji, stižu im poruke: ‘Večeras ne izlazite iz svojih kuća, ostanite na sigurnom’
‘To je apsurdno’
„To je apsurdno“, kaže Umeljić, navodeći primjer cara Konstantina Velikog, koji bi “prema takvoj logici bio Srbin samo zato što je rođen u Nišu”, ili Marca Pola, kojeg bi se moglo proglasiti Hrvatom jer je rođen na Korčuli.
Njegove tvrdnje i dalje izazivaju snažne reakcije. Dok dio javnosti i znanstvenika smatra da se radi o ozbiljnim istraživanjima, drugi ih odbacuju kao povijesni revizionizam i ideološku manipulaciju.
