Planet Zemlja 2025. godine na putu je da zabilježi drugu najtopliju godinu u povijesti mjerenja, izjednačivši se s 2023., nakon povijesnog maksimuma iz 2024., objavila je u utorak europska služba za praćenje globalnog zagrijavanja, Copernicus.
Podaci pokazuju da su posljednjih deset godina ujedno i deset najtoplijih godina otkako se vode mjerenja, objavila je ranije ove godine Svjetska meteorološka organizacija.
Podaci Copernicus službe za klimatske promjene potvrđuju da su globalne temperature na putu da premaše 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, praga koji je postavljen Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine. “Temperature su porasle u prosjeku za 1,48 °C između siječnja i studenog i trenutno su izjednačene s 2023. godinom kao druga najtoplija godina u povijesti”, navodi se u mjesečnom ažuriranju Copernicusa.
🇦🇶 Graham Land on the Antarctic Peninsula is one of the fastest-warming regions on Earth.
This #CopernicusEU Sentinel-1 #ImageOfTheDay shows grounded ice, fractured sea ice & open water – a key zone for climate science and krill-dependent wildlife. 🐧
🔗 https://t.co/yi8E6zLgXn pic.twitter.com/92xoLHpW17
— Copernicus EU (@CopernicusEU) December 8, 2025
Upozorenje iz UN-a
Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Copernicusu, upozorava: “Trogodišnji prosjek za 2023.-2025. na putu je da prvi put premaši 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850.-1900., kada su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva u industrijskim razmjerima.”
“Prekretnice koje bilježimo nisu apstraktne, one odražavaju ubrzani tempo klimatskih promjena i jedini način ublažavanja budućeg porasta temperatura je brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova”, rekla je Burgess.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je u listopadu da svijet neće moći ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 1,5 °C u sljedećih nekoliko godina. Prošli mjesec bio je treći najtopliji studeni u povijesti mjerenja, s 1,54 °C iznad predindustrijskih razina, navodi Copernicus, dok je prosječna temperatura zraka na površini dosegnula 14,02 °C.
🌀 Senyar formed 25 Nov in the Strait of Malacca, an area in which tropical cyclones had not been recorded for decades.
It hit Sumatra, ID 🇮🇩 causing floods, landslides & more than 400 casualties.
🛰️ This #ImageOfTheDay of a #CopernicusEU Sentinel-2 shows extensive inundation. pic.twitter.com/8CLVlrCVfe
— Copernicus EU (@CopernicusEU) December 2, 2025
Ekstremni vremenski događaji
Takvi postupni porasti, iako na prvi pogled mali, već destabiliziraju klimu, čineći oluje, poplave i druge katastrofe sve žešćima i češćima. “Mjesec je obilježen nizom ekstremnih vremenskih događaja, uključujući tropske ciklone u jugoistočnoj Aziji, uzrokujući raširene, katastrofalne poplave i gubitak života”, navodi Copernicus.
Za Europu je studeni 2025. bio peti najtopliji ikad zabilježen, s prosječnom temperaturom od 5,74 °C. Dok su istočna Europa, Balkan i Turska zabilježili neuobičajeno visoke temperature, uvjeti u Skandinaviji i južnoj Njemačkoj bili su relativno hladni. Samo su tri prethodne jeseni u Europi bile tople kao ova.
Filipine su u studenom pogodila dva uzastopna tajfuna koja su usmrtila oko 260 ljudi, dok su Indoneziju, Maleziju i Tajland pogodile velike poplave. Prosječna globalna temperatura za jesen na sjevernoj polutki, od rujna do studenog, bila je treća najviša u povijesti, nakon 2023. i 2024. godine.
“Temperature su uglavnom bile iznad prosjeka diljem svijeta, a posebno u sjevernoj Kanadi, iznad Arktičkog oceana i diljem Antarktike”, navodi Copernicus, dodajući da su u sjeveroistočnoj Rusiji zabilježene značajne hladne anomalije.
Video shows the moment a helicopter was unable to land in Indonesia’s Aceh, one of three Sumatran provinces where nearly 1,000 people were killed in devastating floods and landslides. pic.twitter.com/2RGYcAm2HS
— Al Jazeera English (@AJEnglish) December 9, 2025
Borba oko fosilnih goriva
Copernicus provodi svoja mjerenja koristeći milijarde satelitskih i meteoroloških očitanja, i na kopnu i na moru, a njihovi podaci sežu do 1940. godine, uspoređujući se s globalnim temperaturnim zapisima koji datiraju iz 1850. godine.
Globalne temperature sve su više potaknute emisijama plinova koji zagrijavaju planet, uglavnom od fosilnih goriva koja se masovno sagorijevaju od industrijske revolucije. Nacije su se na klimatskom summitu UN-a COP28 u Dubaiju 2023. dogovorile o prijelazu s fosilnih goriva, ali ambicije su od tada stagnirale.
Konferencija o klimi COP30 u Belému u Brazilu završila je prošli mjesec dogovorom kojim je izbjegnut novi, eksplicitni poziv na postupno ukidanje nafte, plina i ugljena, nakon prigovora zemalja proizvođača fosilnih goriva.
