Toplinska kupola koja je pržila Europu praktički od kraja srpnja pa sve do prije koji dan konačno se urušila. Iako je trenutno uspostavljen nešto dinamičniji vremenski obrazac, koji je donio sa sobom hladniji zrak i dugo iščekivane padaline, on prijeti postati ekstreman, naročito na području regije Alpe-Dunav-Jadran.
Naime, kombinacija suptropskih zračnih masa, vrlo toplog, pa i vrućeg Sredozemnom mora i frontalnih sustava donijet će značajne količine oborina na tom prostoru, izvještava Severe Weather Europe, specijalizirana stranica za meteorološke prognoze.
Prema njihovoj vremenskoj prognozi, prva će fronta već u noći s nedjelje na ponedjeljak prijeći preko sjevernog Sredozemlja i Alpa, uz mogućnost jačih grmljavinskih nevremena. Do ponedjeljka ujutro opasnost od poplava će se povećati od sjeverne Italije preko Slovenije i Austrije.
Stižu hladne fronte
Ali, to nije sve. Kasnije sljedećeg tjedna će se nad Europom pojaviti velike mase hladnog zraka, koje će sa sjevera stići u središnju Europu i Sredozemlje, izazivajući loše vremenske prilike, dodatne poplave i vjerojatno solidnu količinu snijega u višim predjelima Alpa.
Fenomen koji se trenutno događa nad zapadnom Saharom, u kojoj se očekuje i do 500 posto više oborina od godišnjeg prosjeka, u kombinaciji s hladnom zračnom masom, uz neuobičajeno toplo Sredozemno more, doprinijet će porastu vlage, a time i potaknuti veću količinu oborina sve do sredine rujna.
Iz SWE-a upozoravaju da su sve toplija mora uzročnik sve obilnijih i ekstremnijih padalina. Kako su temperature diljem Sredozemlja, pa i u Jadranskom moru dosezale 30 stupnjeva, moguće je da bi u sljedećim danima na pojedinim područjima moglo pasti i nekoliko stotina milimetara kiše po četvornom metru.
U kombinaciji sa snažnim mlaznim vjetrovima u atmosferi, topla struja iznad Sredozemlja te fenomen iznad Sahare proširit će se diljem srednje Europe i Mediterana. To će dovesti do širenja nestabilne zračne mase što će prouzrokovati grmljavinske oluje, ali i snažne vjetrove pa čak i tornada.
Bujične poplave
Već tijekom nedjelje, vremenske će se prilike pogoršati u sjevernoj Italiji. U noći s nedjelje na ponedjeljak, jaka grmljavinska fronta proširit će se preko Jadrana na Balkanski poluotok. Sve će rezultirati jakim vjetrovima, bujičnim poplavama, pa i mogućim tornadima i pijavicama duž obala Ligurskog i Jadranskog mora.
Do ponedjeljka ujutro hladna će fronta već dosegnuti južnu i središnju Italiju i južni Jadran. “Obala istočnog Jadrana trebala bi biti u stanju pripravnosti zbog intenzivnih oluja s potencijalno štetnim vjetrovima, tornada, jakih oborina i lokalnih poplava”, upozorili su iz SWE-a.
Akumulirana količina oborina uvelike će varirati, ovisno o lokalnoj topografiji i tome koliko će se učinkovito nestabilna zračna masa služiti ranije nastalim vremenskim uvjetima u kombinaciji s orografskom količinom oborina zbog jakih, vlažnih, južno-jugozapadnih vjetrova.
Sjeverni Apenini i Dinaridi trebali bi očekivati oko 150 do 200, lokalno čak i više milimetara kiše po četvornom metru od nedjelje do utorka, odnosno u manje od 48 sati. To se odnosi i na obalna područja u kojima su velike šanse za urbane poplave.
Možda ćemo uskoro vaditi jakne: Evo kada stiže pravi ‘ubojica ljeta’, temperature padaju
Novi hladni val
Sredinom sljedećeg tjedna doći će kratki predah od nevremena, no nad sjevernim Atlantikom se već stvara nova fronta koja bi potkraj idućeg tjedna trebala donijeti hladniju zračnu struju, čija će se jezgra nalaziti upravo iznad Alpa i sjevernog Mediterana, što u prijevodu znači još oborina, poglavito u sjevernoj Italiji, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Ogromna količina padalina padalina predviđa se duž dinarskog planinskog lanca od zapadne Slovenije do Albanije i preko alpskog lanca, s mogućim lokalnim oborinama koje dosežu količinu od 200 do 400 milimetara. Takve količine nedvojbeno imaju potencijal za štetne poplave.
Što se tiče temperatura, one će tijekom nedjelje, uoči pristizanja kišne fronte, blago porasti. No, s drugim hladnim valom, potkraj sljedećeg tjedna, past će na vrijednosti ispod uobičajenih za ovaj dio klimatološke jeseni. Temperature bi tako mogle pasti za osam do 12 stupnjeva ispod prosjeka i zadržati se nad ovim područjima nekoliko dana. Doduše, treba reći kako niti u ostatku Europe, osim krajnjeg istoka te Arktika, neće biti znatno toplije. To bi moglo dovesti i do pojave snijega, naročito u predjelima Alpa višima od 2000 metara.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.