Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT uputila je žalbu Vladi Hercegovačko-neretvanske županije protiv rješenja Ministarstva okoliša i turizma o izdavanju 30 okolišnih dozvola za fotonaponske elektrane “Jasenjani” u blizini Drežnici kod Mostara.
Osim Vlade HNŽ, o solarizaciji ovog područja odlučivat će i vijećnici Grada Mostara pred kojima će se sutra na sjednici Gradskog vijeća naći odluka o suglasnosti za davanje koncesija.
U žalbi, fondacija ističe da je u pitanju praksa “salami slicinga”, tj. umjetna podjela projekta na manje dijelove kako bi se izbjegla cjelokupna studija projekta i njegovih kumulativnih utjecaja na okoliš.
Naime, investitor želi fotonaponsku elektranu od 30 MW, ali kako bi sebi ubrzao proces i zaobišao federalno ministarstvo dobio je rascjepkane dozvole na 30 dijelova i svaka od njih iznosi 999 kw.
“Očito je da se ovakvim postupanjem izbjegava zakonski propisana procjena kumulativnih utjecaja svih 30 fotonaponskih elektrana koje su dio projekta,” stoji u žalbi.
Predmetni projekt “Jasenjani”, koji provodi investitorska tvrtka “HL 001 Group” d.o.o. iz Mostara, trebao je, prema mišljenju Fondacije ACT, proći kroz postupak procjene utjecaja na okoliš na federalnoj razini, a ne samo kroz županijsko ministarstvo.
“Županijsko ministarstvo je, svjesno ili nesvjesno, ‘palo’ na ovaj perfidni pokušaj izigravanja zakona,” navodi se u žalbi fondacije. Također, fondacija ističe da veliki broj građana Drežnice izražava nezadovoljstvo zbog planirane izgradnje.
U zaključku, Fondacija ACT poziva Vladu HNŽ da usvoji njihovu žalbu, poništi rješenje o izdavanju okolišnih dozvola i vrati predmet prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje ili direktno odbije zahtjev investitora.
“Nismo protiv privrednog razvoja, ali uvijek ćemo inzistirati na poštovanju zakonskih procedura i održivom razvoju u interesu građana i očuvanju naše prirode,” poručuju iz Fondacije ACT.
Osim mimoilaženja studije utjecaja na okoliš, u ovom sjevernom djelu Hercegovine radi se po već viđenom scenariju i zauzimanju državne imovine.
Vlada Hercegovačko-neretvanske županije mogla bi se naći u ozbiljnim problemima budući da su mještani i navedena fondacija već alarmirali Pravobraniteljstvo BiH koje se ne susreće prvi put s ovakvim postupkom jer je ovo uhodani ‘modus operandi’ Vlade i Grada Mostara, ali i drugih hercegovačkih gradova/općina koji dijele državnu imovinu šakom i kapom unatoč zabrani koju je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
