Program reformi, koji BiH treba dostaviti EU, mora pokazati dovoljan stupanj ambicije, s reformama u prilog gospodarskom rastu i daljnjem usklađivanju s pravilima i standardima EU, rečeno je Nezavisnim u Delegaciji EU u Sarajevu.
Kako su pojasnili, reforme moraju biti u područjima poput zelene i digitalne tranzicije, razvoja privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoja ljudskog kapitala te temeljnih pitanja i vladavine prava, prenose Nezavisne novine.
“Komisija je vodila razgovore s domaćim vlastima tijekom 2024. i 2025. godine i, prema našem shvaćanju, razmatrana pitanja, kao i gore navedena prioritetna područja reformi, obuhvaćena su Nacrtom programa reformi koji su pripremile vlasti u BiH“, pojasnili su.
Napomenuli su da BiH još nije dostavila svoj program reformi Europskoj komisiji, što je čini jedinom zemljom u regiji koja to još nije učinila.
“Nakon dostavljanja, Komisija će provesti ocjenu dokumenta, a nakon usuglašavanja s Komisijom, isti se dostavlja državama članicama EU na mišljenje i informaciju Europskom parlamentu”, naglasili su.
Podsjetili su, kako su mediji već ranije izvijestili, da je Europska komisija bila primorana donijeti odluku o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za BiH u iznosu od deset posto u okviru Plana rasta za zapadni Balkan.
“Zemlja sada ispunjava uvjete za prijem do 976,6 milijuna eura umjesto 1,085 milijardi eura. Komisija je također obavijestila BiH da će biti prisiljena uvesti dodatno smanjenje od deset posto ako konsolidirana, konačna verzija programa reformi ne bude dostavljena do 30. rujna 2025. godine. Stoga pozivamo domaće vlasti da finaliziraju interne rasprave o nacrtu teksta i dostave svoj konačni program reformi bez daljnjih odgoda, u korist svih građana”, istaknuli su u Odjelu za komunikacije.
Program reformi oboren je na Vijeću ministara BiH nakon što srpski ministri nisu htjeli glasovati za njega jer je Slovenija uvela sankcije Miloradu Dodiku.
Sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u Sloveniju, a uvedene su, kako je objašnjeno, zbog nepoštivanja odluka institucija BiH. Koliko je situacija u BiH složena svjedoči i činjenica da je Dodik osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg Republika Srpska ne priznaje i smatra da nije imenovan na propisan način u Vijeću sigurnosti UN-a.
Kako saznaju Nezavisne iz diplomatskih izvora, dio predstavnika EU smatra da presuda Dodiku ne znači da se treba distancirati od SNSD-a i da je najpragmatičnije nastaviti postojeću koaliciju s novim odnosom prema europskim obvezama.
Dodatno se situacija zakomplicirala činjenicom da su se i SAD aktivnije angažirale u BiH te se čini da će i iz Washingtona stići određeni politički impulsi, o čemu je nedavno pisano.
Iako su Europa i Amerika usuglasile svoje sigurnosne poteze u Europi, ipak se, po svemu sudeći, njihova politika neće u potpunosti poklapati jer Amerika, kako se doznaje, nema interes promovirati europske integracije BiH, iako, načelno, nisu protiv europskog puta BiH.