Preko puta Stare Gimnazije i Španjolskog trga iz dana u dan niče nova zgrada Hrvatskog narodnog kazališta koja će biti puno veća raskošnija nego mala scena u kojoj je nekoć ansambl izvodio predstave. Dok smo pratili sami tijek izgradnje kazališta, pratili smo također i politička prepucavanja koja su vezana uz položaj samoga kazališta. Kako se nalazi uz samu ‘granicu’ istočne i zapadne strane Mostara ne čudi što je došlo do ‘spornih pitanja’. Ono što doista začuđuje je razmjer kontroverzi i napetosti koju je renovacija ove zgrade uzrokovala.
Tako od sredine 2023. kada su krenuli konkretni radovi pratimo stalne optužbe Medžilisa IZ Mostar o uzurpaciji ‘Lakšića harema’, te o planovima izgradnje Mevlane upravo na tom prostoru. Napadima na HNK pridružili su se i bošnjački politički akteri koji su iznova poricali legitimitet za izgradnju ove kulturne ustanove. HNK je iznova demantirao svaku optužbu na nelegalnost samog projekta, te se radovi i danas nastavljaju. U trenutku pisanja najnoviji napad na legalnost projekta koju je iznijela udruga ‘Mostarski krug’ ukazuje kako je ovaj slučaj daleko od smirivanja. Ovaj slučaj daleko je od smirivanja i zbog toga što je pitanje mostarskog HNK postalo nacionalno pitanje, ali i zbog nedavnih Schmidtovih komentara i internacionalno. Mostar tako iznova na sebe navlači epitet ‘grada slučaja’, i uslijed već postojećih napetosti zbog bizarnog položaja Milorada Dodika moramo se pitati dokle bi nas ova situacija mogla potencijalno dovesti.
Grad koji se međusobno dijeli
Cilj ovog teksta nije ulazak u legitimnost ijedne od strana. Tko je dovoljno pratio ovaj slučaj, njemu je sigurno jasno čiji su postupci legitimni, a čiji postupci su pokušaji niske provokacije i potkopavanja. Ovaj slučaj valjalo bi promotriti u vidu odnosu dvaju naroda koji čine većinu stanovništva grada Mostara. Iako su se ratna događanja davno smirila, svima je jasno kako napetosti nisu do kraja razriješene, te se kroz posljednjih tridesetak godina iznova podgrijavaju i zahlađuju po potrebi naših političkih elita.
Ovakvo podgrijavanje i zahlađivanje uvijek je riskantno jer zahtijeva realnu i odlučnu političku i društvenu kontrolu koju trenutno nitko u Bosni i Hercegovini ne posjeduje. U vidu svjetskih zagrijavanja svako zagrijavanje napetosti ovdje može prerasti u sukob nesagledivih razmjera. Našem podijeljenom društvu jednostavno nije bilo dopušteno da zaliječi svoje rane, nego su se po potrebi iznova otvarale bez svijesti o posljedicama takvog postupka.
Kako se priča o Hrvatskom narodnom kazalištu uklapa sve ovo? Ono što je savim očito je činjenica da je ovaj spor nadišao svoje početne pravne okvire. Opetovano otvaranje ovog pitanja i konstanti demanti upućuju na to da se više ne radi o pravnom pitanju, nego ideološkom pitanju. Prepucavanja i komentari o izgradnji kazališta potencijalni su odraz političko sukoba koji bi se vrlo lako mogao iznova potpaliti.
Dinamika govora o ovom slučaju ne sugerira racionalno rješenje ili kompromis, nego praktički ide do pobijanja suprotstavljene strane. Kako sam u jednom tekstu ranije naveo, takva beskompromisna podjela vodi u schmittijansku političku podjelu na prijatelje i neprijatelje koji će se boriti do istrebljenja. Ovo navodim jer se o pitanju HNK radi o dva potpuno suprotna narativa. Radi se o dva potpuno različita pogleda na stvarnost koja se upotpunosti isključuju. Ti narativi nadovezuju se na već postojeće nacionalne narative koji su obilježili rane devedesete godine u Mostaru. Umjesto da se radi na premošćivanju jaza, on se ovakvim istupima iznova produbljuje i uzdrmava već uzdrmani ‘status quo’.
Podijeljeni propadamo
Slučaj HNK Mostar kao što sam rekao izišao je izvan svojih lokalnih okvira, te u svojevrsnom smislu predstavlja mikroplan odnosa u Bosni i Hercegovini koji se iz dana u dan radikaliziraju. U svjetlu nerazriješenih ratnih pitanja te promjenjivih svjetskih savezništava svaka radikalizacija predstavlja potencijalnu prijetnju poretku i postojanju Bosne i Hercegovine. Suživot međusobno suprotstavljenih narativa nemoguć je i nužno dovodi do sukoba, i to istrebljivačkog.
Ono što najviše zabrinjava u ovoj situaciji je činjenica što su političke elite nesvjesne takvog stanja te svojim radikalnim istupima dodatno potpiruju već uzavrele napetosti. Hoće li političke elite shvatiti pogubnost eskalacije i početi tražiti kompromis? Jasan odgovor trenutno se ne nazire, ali ostaje nam nadati se kako će se razumno rješenje ipak moći pronaći.
Stavovi izneseni u ovoj kolumni isključivo su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno mišljenje redakcije.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
