Djelomice, ponegdje i pretežno sunčano te vruće s najvišim dnevnim temperaturama od 31 do 36 Celzijevih stupnjeva očekuje Hrvatsku u nedjelju, prognoziraju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
U prvom dijelu dana bit će oblačnije, ponegdje može pasti vrlo malo kiše, a na sjeveru zemlje lokalno i uz pljuskove s grmljavinom.
Uz jači razvoj oblaka poslijepodne ponekog pljuska može biti i drugdje u središnjim i istočnim predjelima.
Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni i zapadni.
Nakon sušnog lipnja, u nastavku srpnja veće količine kiše nisu izgledne
Nakon sušnog lipnja zbog iznimno visokih temperatura, u nastavku srpnja i do početka kolovoza bit će toplije od prosjeka, često i vruće, uz pretežno suho vrijeme, a veće količine kiše nisu izgledne, navode u Državnom hidorometeorloškom zavodu (DHMZ).
Lokalni pljuskovi mogući su mjestimice, ponajprije u unutrašnjosti.
Krajem sljedećeg tjedna moguća je promjena vremena. Prema trenutačnim prognostičkim pokazateljima, postoji naznaka dotoka hladnijeg zraka, što bi potkraj srpnja i početkom kolovoza moglo donijeti pad temperature i povećanu mogućnost za oborinu, osobito na kopnu.
U lipnju su, prema pokazateljima DHMZ-a, u većem dijelu Hrvatske prevladavale ekstremno sušne oborinske prilike. Na dvomjesečnoj i tromjesečnoj skali, oborinski indeks ukazivao je na umjereno sušno do ekstremno sušno stanje u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji.
Većina Hrvatske bila je pogođena umjereno sušnim i vrlo sušnim uvjetima. Izuzetak su bili Istra, krajnji istok zemlje te pojedina područja gorske Hrvatske.
Suša: pojava za koju je teško odrediti kada počinje i završava
U Hrvatskoj suše i grmljavinska nevremena, odnosno oluje i tuča, uzrokuju najveće ekonomske štete među svim prirodnim nepogodama. Prema podacima Ministarstva financija, suše su u razdoblju od 1981. do 2023. bile odgovorne za četvrtinu ukupnih gubitaka, odmah iza oluja i tuče.
Suša je složena prirodna pojava – razvija se polako, traje dugo i teško je precizno odrediti kada počinje i završava. Njezin intenzitet i prostorna raširenost razlikuju se sezonski i godišnje, a najčešće se definira kroz četiri osnovna tipa: meteorološka, hidrološka, agronomska i socio-ekonomska suša, pojašnjavaju u DHMZ-u.
Meteorološka suša nastaje kad u određenom razdoblju padne znatno manje oborine nego što je uobičajeno ili ona potpuno izostane dok se hidrološka suša pojavljuje s vremenskim odmakom i vidi se kroz smanjenje razine rijeka, jezera i podzemnih voda, kao posljedice dugotrajnog nedostatka oborine.
Agronomska suša javlja se kada biljke u osjetljivoj fazi razvoja nemaju dovoljno vode u tlu, a socio-ekonomska suša odražava učinke svih navedenih vrsta kroz smanjenje dostupnosti vode za potrebe društva i gospodarstva.
U praćenju suše (DHMZ), pored praćenja količina oborine, koristi i složenije indekse – standardizirani oborinski indeks (SPI) i standardizirani oborinski evapotranspiracijski indeks (SPEI), navodi Melita Perčec Tadić, voditeljica Službe za klimatologiju DHMZ-a.
Češća sušna proljeća i ljeta te kišne jeseni i zime
SPI prati količinu oborine i pokazuje je li neko razdoblje bilo sušnije, prosječno ili vlažnije u odnosu na višegodišnji prosjek dok je SPEI detaljniji jer prati odstupanja u vodnoj bilanci.
Ti se indeksi izračunavaju početkom svakog mjeseca za prethodni mjesec, ali i za dulja vremenska razdoblja kako bi se pratili različiti oblici i trajanja suše.
Usporedbom klimatskih razdoblja 1961.-1990. i 1991.-2020. uočene su promjene u sezonskom oborinskom režimu te je u novijem razdoblju zabilježen je osjetan pad broja vrlo sušnih i ekstremno sušnih zima, dok je blago porastao broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih.
Češća su vrlo i ekstremno sušna proljeća, a rjeđa vrlo i ekstremno kišna. Znatno je porastao broj ekstremno i vrlo sušnih ljeta, nešto su rjeđa vrlo kišna ljeta, dok je učestalost ekstremno kišnih ljeta gotovo nepromijenjena.
Učestalost ekstremno kišnih i ekstremno sušnih jeseni slične su u oba klimatska razdoblja, ali je u novom manji broj vrlo sušnih, a porastao je broj vrlo kišnih jeseni.
Dakle, sezonski obrasci oborine u Hrvatskoj pokazuju u novijem klimatskom razdoblju.
Clim4Cast: Napredne prognoze suše za učinkovitije upravljanje rizicima u poljoprivredi
U Hrvatskoj suša uzrokuje velike štete u poljoprivredi. Agronomska suša, koja smanjuje dostupnost vode biljkama u ključnim fazama rasta, može značajno umanjiti prinose i time ugroziti proizvodnju hrane. Često dolazi s odgodom nakon meteorološke suše, kada kiše nema ili je ima znatno manje nego što je uobičajeno, a njezin učinak dodatno pogoršavaju visoke temperature, niska relativna vlažnost i vjetar.
Zbog toga je važno imati učinkovit sustav prognoze koji omogućuje pravovremenu prilagodbu i smanjenje šteta, kaže Kornelija Špoler Čanić, voditeljica komunikacijskih aktivnosti projekta Clim4Cast. Cilj je razviti alate za rano prepoznavanje i prognozu agronomske suše i proaktivno upravljanje sušom u poljoprivredi.
Korisnicima su dostupne 10-dnevne prognoze agronomske suše za zemlje, temeljene na numeričkom modeliranju i analizi meteoroloških podataka, tla i vegetacije.
Prognoze se zasnivaju na modelu vodne bilance, svakodnevno se procjenjuje stanje tla na području središnje Europe i dijela Mediterana te da temelju podataka dobiva sezonski prilagođena i prostorno precizna slika sušnih uvjeta koja pomaže poljoprivrednicima, lokalnim zajednicama i donosiocima odluka u pravodobnom planiranju aktivnosti, poput navodnjavanja i primjene agrotehničkih mjera.
U Hrvatskoj među ključnim mjerama koje treba napraviti su izrada proaktivnih planova djelovanja, uspostava jedinstvenih kriterija za postupanje, jačanje međusektorske suradnje i uvođenje naprednih digitalnih alata za svakodnevno praćenje i prognozu suše. Cilj je uspostaviti učinkovit, koordiniran i preventivan sustav upravljanja sušom u Hrvatskoj – spreman odgovoriti na izazove sve nestabilnije klime.
