Što podrazumijeva ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom? Evo kakav je prijedlog dobio Christian Schmidt


Dokument koji još nije objavljen: Predlaže se ublažavanje Schmidtove zabrane i dopuštanje korištenja državne imovine za infrastrukturu – uključujući elektroenergetske objekte

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U izvješću koje će visoki predstavnik Christian Schmidt dostaviti Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda navedena je „potreba da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata“.

U uvodu Schmidt navodi da je politička kriza uslijedila nakon nedavnih poteza vlasti Republike Srpske i njezinog bivšeg predsjednika Milorada Dodika protiv države i njezinih institucija, stoji u dokumentu koji je objavila Federalna televizija.

Hercegovina.info došla do prijedloga zakona poslanog OHR-u

Portal Hercegovina.info došao je u posjed dokumenta koji se, prema pouzdanim informacijama, nalazi u OHR-u. Riječ je o „Prijedlogu teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine“, čiji sadržaj do sada nije objavljen u javnosti.

Prema prijedlogu, državna imovina potrebna za izgradnju, održavanje i funkcioniranje javne infrastrukture: autocesta, željeznica, aerodroma, plinovoda, telekomunikacijske i elektroenergetske mreže,  izuzima se od zabrane raspolaganja.

U prijedlogu se navodi:

“Titular prava vlasništva nad državnom imovinom iz stava 1. ovog člana ostaje Bosna i Hercegovina, ali se takvoj imovini može promijeniti namjena u skladu sa propisima entiteta, kantona i općina u svrhu korištenja za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture iz stava 1. ovog člana.”

Drugim riječima – vlasništvo nad državnom imovinom ostalo bi formalno na razini BiH, ali bi se dozvolila promjena namjene i faktičko korištenje imovine na razini entiteta, kantona i općina.

OHR nije potvrdio autentičnost

Na upit Hercegovina.info o autentičnosti dokumenta i mogućnosti da ga visoki predstavnik nametne, iz OHR-a su stigla dva gotovo identična odgovora, 20. i 23. listopada 2025.:

“Ured visokog predstavnika više je puta pozivao Parlamentarnu skupštinu BiH da na državnom nivou usvoji zakon kojim se regulira pitanje državne imovine, u skladu s pravnom praksom Ustavnog suda BiH. Usvajanje zakona o državnoj imovini je obaveza nadležnih državnih institucija i to je jedino sveobuhvatno rješenje za trenutno blokirane investicijske i razvojne projekte.”

Drugim riječima, OHR nije potvrdio ni demantirao postojanje dokumenta, već je odgovornost prebacio na državni parlament.

RS blokira svaku raspravu o državnoj imovini

Da dogovor o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH nije moguć, potvrdio je i zastupnik Ujedinjene Srpske u državnom parlamentu Milan Petković, gostujući u emisiji Plenum, na FTV.

Petković je izjavio da „nije riječ o nedostatku volje, nego nadležnosti“, tvrdeći da „državna imovina nije definirana Ustavom BiH“ i da „sve funkcije koje nisu izričito date institucijama BiH pripadaju entitetima“.
Ustvrdio je i da Ustavni sud BiH „pogrešno tumači Ustav“, te da „Bosna i Hercegovina nigdje nije navedena kao vlasnik državne imovine“.

Profesor Pobrić: Moguće je da bi se ovim otvorio prostor i za privatne projekte

Stručnjak za ustavno pravo, profesor Nurko Pobrić, za Hercegovina.info kaže da prijedlog „ima dobru osnovu“, ali upozorava da posljednja točka otvara prostor za šire tumačenje.

„U osnovi se slažem s prijedlogom, iako bi možda trebalo dodati još neka izuzeća, što bi trebale odrediti vlade u FBiH. No prema načinu na koji je član napisan, mogu se provući i privatni projekti,  tumačenje će na kraju dati visoki predstavnik, jer je riječ o njegovoj odluci“, kaže Pobrić.

Posebno je sporno što se među infrastrukturnim kategorijama navode „elektroenergetski objekti“, jer ta kategorija može uključivati i privatne investicije u solarne, hidro i vjetroelektrane, koje su posljednjih godina predmet brojnih afera.

Snažno lobiranje prethodilo promjeni mišljenja Visokog predstavnika

Najava ublažavanja zabrane dolazi nakon pojačanog lobiranja dužnosnika HDZ-a BiH. Glavno vijeće HNS-a na sjednici 17. listopada zatražilo je od OHR-a i međunarodne zajednice „ubrzano rješavanje pitanja državne imovine“, uz ocjenu da  “zabrana blokira razvoj, investicije i infrastrukturne projekte“.

U priopćenju HNS-a navodi se da „zbog postojećeg zakona trpi izgradnja prometne infrastrukture, uključujući i Koridor Vc“, te da „retroaktivna primjena zabrane ugrožava pravnu sigurnost lokalnih zajednica“.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i dopredsjednica stranke Darijana Filipović sastali su se početkom listopada u Mostaru s ambasadorima takozvane “Grupe prijatelja Zapadnog Balkana” – Hrvatske, Češke, Slovačke, Slovenije, Italije, Austrije i Grčke.

Čović i prijatelji ambasadori

Kako je priopćeno iz HDZ-a BiH, “u centru razgovora bio je aktuelni politički trenutak u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na napredak zemlje na europskom putu i ključne reforme”, ali je “posebno istaknuto kako neriješeno pitanje državne imovine predstavlja prioritetno otvoreno pitanje i zapreku za provedbu strateških razvojnih projekata”.

Na sastanku je zajednički naglašena potreba “ubrzanog dijaloga i pronalaska rješenja koje će omogućiti stabilan institucionalni okvir za ostvarenje investicija i gospodarskog rasta”.

Bunozin dopis Kordiću: građevinsko zemljište nije obuhvaćeno zabranom

Samo nekoliko dana nakon sjednice HNS-a, gradonačelnik Mostara Mario Kordić pohvalio se dopisom koji je potpisao ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH), u kojem stoji da „građevinsko zemljište kojim su općine i gradovi upravljali prije 1991. godine nije obuhvaćeno zabranom raspolaganja“.

Kordić Bunoza mišljenje

Bunoza dao mišljenje, Kordić dobio pokriće: Kako HDZ brani izdavanje dozvola i nelegalne prenamjene državnog zemljišta

Grad Mostar priopćio je da je od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine zaprimio službeno mišljenje u vezi s primjenom zabrane raspolaganja državnom imovinom, koje, prema tumačenju Grada,…

Ministarstvo se poziva na odluku Ustavnog suda BiH U-4/20, no tvrdnja da poljoprivredno i šumsko zemljište „nisu bili dio državne imovine do 2022. godine“ nije točna.
Zakon iz 2005. obuhvaća svu imovinu u vlasništvu bivše SR BiH, a odluke Ustavnog suda iz 2012. i 2019. potvrđuju da se zabrana odnosi i na te kategorije.

Hoće li Schmidt šume i njive Hercegovine dati HDZ-u?

Ako visoki predstavnik prihvati ovaj prijedlog u obliku u kojem ga je, prema informacijama Hercegovina.info, zaprimio od Federalne vlade, to bi predstavljalo najveću izmjenu režima državne imovine od 2005. godine.
Iako bi zakon formalno zadržao BiH kao titulara vlasništva, dopustio bi entitetima, kantonima i općinama faktičko raspolaganje i promjenu namjene zemljišta – što bi otvorilo prostor i za privatne energetske projekte na državnoj imovini.

Čović i prijatelji ambasadori

U zemlji u kojoj su već zabilježeni brojni slučajevi zloupotreba kod izdavanja koncesija i prenamjene zemljišta za solarne elektrane, takva odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice. 

Davor Bunoza, Mario Kordić i Vedran Škobić

Gradonačelniče, prvo sapun pa parfem!

Nakon višegodišnjeg mandata na čelu Grada Mostara, gradonačelnik Mario Kordić i njegovi partneri iz SDA našli su se u jednosmjernoj ulici iz koje više nema povratka.…

Najbolja ilustracija svega jest da bi državno zemljište u HNŽ-u i ŽZH-u postupno postalo privatni građevinski teren HDZ-a, na kojem se gradi bez ograničenja, kao da su i šume Herceg-Bosne postale šume HDZ-a.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.



Izvor: Hercegovina Info

Komentiraj članak!

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x