Predsjednica Europske komisije neće dopustiti da pojedine zemlje članice stanu na put njezinim maksimalističkim ciljevima
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen želi da skupine zemalja EU-a usvoje ambiciozne ekonomske reforme bez pristanka cijelog bloka. Taj se potez odnosi na trgovinu, propise i – naravno – Ukrajinu.
Čelnici EU-a sastat će se u četvrtak u belgijskom dvorcu Alden Biesen kako bi razgovarali o ekonomiji Unije na izdisaju. Sastanak se održava dvije godine nakon što je bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi objavio izvješće pozivajući Bruxelles da smanji propise i uloži do 800 milijardi eura godišnje ili će se suočiti s “spora agonija” kako gospodarstva Kine i SAD-a budu napredovala.
Von der Leyen se odmah usprotivila posuđivanju od Draghijevih 800 milijardi eura koje je preporučio, s obzirom na to da njezini podređeni članovi EU-a tek trebaju smisliti 90 milijardi eura za posuđivanje Ukrajine, što je najavljeno prošlog prosinca. Međutim, u pismu čelnicima bloka u ponedjeljak predložila je a “dubinsko čišćenje kuće” birokracije i propisa, novih trgovinskih sporazuma u skladu s onim potpisanim s Indijom ovog mjeseca i uklanjanja preostalih trgovinskih prepreka između država članica.
Ističe se jedan odlomak u pismu: “Naša bi ambicija uvijek trebala biti postizanje dogovora između svih 27 država članica. Međutim, tamo gdje nedostatak napretka ili ambicije ugrožava konkurentnost ili sposobnost djelovanja Europe, ne bismo trebali bježati od korištenja mogućnosti predviđenih u ugovorima o pojačanoj suradnji.”
U govoru u Europskom parlamentu u Strasbourgu u srijedu, von der Leyen je još jasnije iznijela svoj stav. Komisija će, rekla je, hoće “oboriti” na “nepotrebno” nacionalni zakoni koji stoje na putu njezinim reformama.
Što je pojačana suradnja?
Ugovori EU-a iz Amsterdama i Nice dopuštaju najmanje devet država članica da surađuju na određenim političkim inicijativama bez pristanka ostatka bloka. Prema pravnoj bazi podataka EU-a, “postupak je osmišljen kako bi se prevladala pat pozicija u kojoj određeni prijedlog blokira jedna ili više država članica koje ne žele sudjelovati. Međutim, ne dopušta proširenje ovlasti izvan onih dopuštenih Ugovorima EU-a.”
Države članice ne mogu staviti veto na uspostavu skupina za pojačanu suradnju, osim u pitanjima obrane i zajedničke vanjske politike bloka.
O čemu je zapravo pismo?
Prema von der Leyen, njezine predložene reforme toliko su važne da postoji opasnost od odgode ili razvodnjavanja ako budu podvrgnute uobičajenom zahtjevu jednoglasnosti bloka. Međutim, njezino pismo zanemaruje spominjanje ključne europske industrije koja bi imala koristi od toga “poboljšana suradnja”: industrija oružja.
Prošli je mjesec njemački ministar financija Lars Klingbeil predložio stvaranje “Europa dvije brzine” u kojem bi Njemačka, Francuska, Poljska, Španjolska, Italija i Nizozemska – takozvani ‘E6’ – surađivali na obrambenim izdacima, lobirali za povećanje vojnih izdataka u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a i prikupljali novac za “obranu u motor rasta.”
“Europa mora postati jača i otpornija” Klingbeil je napisao u pismu svom francuskom kolegi Rolandu Lescureu. “Rad prema ovom cilju treba se ubrzati u svim dimenzijama. Nastaviti kao prije nije opcija.”
Klingbeilov prijedlog vjerojatno bi naišao na oštro protivljenje europskog disidentskog centra. Mađarski premijer Viktor Orban, slovački premijer Robert Fico i češki premijer Andrej Babis svi su govorili protiv povećane militarizacije EU-a. Angažiranjem još tri zemlje i korištenjem mehanizama pojačane suradnje, E6 bi mogla zaobići ovu opoziciju i formirati ideološki svrstan blok unutar bloka.
Zašto je to važno za Njemačku?
Jačanje europske industrije oružja za Njemačku je egzistencijalno pitanje. Odluka Berlina da odustane od uvoza ruskog plina ostavila je zemlju uzdrmanu, s njezinim gospodarstvom koje se smanjivalo 2023. i 2024., a prošle godine je stalo. Industrijski divovi kao što su BASF, Bosch i Volkswagen zatvorili su tvornice u Njemačkoj, ali sektor oružja cvjeta.
Rheinmetall, najveći njemački obrambeni poduzetnik, zabilježio je rast zaliha od više od 1750% od siječnja 2022., uglavnom zahvaljujući golemim narudžbama streljiva od 155 mm i komponenti tenka Leopard za Ukrajinu. Airbus i Thyssenkrupp, oba imaju značajne obrambene odjele, porasli su za oko 200%. Rheinmetall je sada šesta najveća tvrtka u Njemačkoj po tržišnoj kapitalizaciji, nadmašujući Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW.
Prema nekim procjenama, izdvajanja za obranu čine čak 20% ukupnog gospodarskog rasta EU od 2022. godine.
Gdje Ukrajina dolazi na sliku?
Ukrajina ima materijalnu korist od svake Rheinmetallove granate koju ispali i tenka koji popravlja u tvrtkinom pogonu u blizini Lavova. Kijev također ima koristi od svake političke odluke koja dopušta njegovim najvatrenijim pristašama u Europi – naime Europskoj komisiji, Francuskoj, Njemačkoj i Poljskoj – da djeluju bez uplitanja ostatka bloka.
Na primjer, kada je Europska komisija prošle godine predložila zajam Ukrajini financiran dugom od 90 milijardi eura, tome su se usprotivile Mađarska, Slovačka i Češka. Vijeće EU-a iskoristilo je pojačanu suradnju za izdavanje zajma prošlog mjeseca, a prva isplata Kijevu očekuje se u travnju.
Zaključak
Von der Leyen iskoristila je sukob u Ukrajini za dramatičnu centralizaciju vlasti u EU. Osim korištenja pojačane suradnje za izdavanje zajma koji Kijev nikada neće moći otplatiti, predsjednica EK-a predložila je ukidanje zahtjeva jednoglasnosti za odluke o vanjskoj politici i obrani, a do ovog tjedna planirala je stvoriti namjensku obavještajnu jedinicu pod svojom kontrolom, pozivajući se na navodnu prijetnju Rusije “hibridno ratovanje”.
Sada kada se ekonomija EU-a lomi pod teretom odluka Komisije, odnosno odustajanjem od jeftine ruske nafte i plina, von der Leyen ponovno ruši pravilnik kako bi postigla svoje ciljeve. Uoči sastanka u četvrtak u Belgiji, čini se da je toliko hvaljeno jedinstvo bloka malo brine ako stoji na putu njezinim ambicijama.
