U Bosnu i Hercegovinu je tijekom pola godine uvezeno oko 7.664.594 kilograma luka, što su, kao i ranijih godina, ogromne količine koje dolaze na naše tržište, a koje, prema riječima poljoprivrednika, u potpunosti ugrožavaju domaću proizvodnju.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, ove je godine uvezeno oko 118.333 kilograma bijelog i crnog luka te poriluka manje nego u istom razdoblju prošle godine, kada je uvezeno 7.782.927,83 kilograma luka, ukupne vrijednosti 9.034.063,70 KM, prenose Nezavisne.
„Iz BiH je u šest mjeseci ove godine izvezeno 281.440 kilograma luka, čija je vrijednost iznosila 273.452,10 KM, dok je lani u istom razdoblju izvezeno 105.339 kilograma luka vrijednog **165.706,86 KM“, naveli su iz UNO-a BiH.
Najveća količina iz Nizozemske i Srbije
Dodaju kako su najveće količine luka uvezene iz Nizozemske i Srbije.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a, za Nezavisne novine kaže kako je to još jedan od pokazatelja da smo uvozno orijentirani kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji, što ozbiljno ugrožava domaću proizvodnju.
„Ljudi se gube u planiranju i odlučivanju čime se i kojom vrstom proizvodnje baviti. Uzaludne su subvencije koje nudi Ministarstvo poljoprivrede, u smislu da bi se mogle povećati zasijane površine, kada uvijek imamo problem s plasmanom, jer damping cijene i proizvodi koji ulaze u BiH bez ikakvih ograničenja stvaraju konfuziju kod proizvođača, pa ljudi gube svaku motivaciju da se bave tom proizvodnjom“, istaknuo je Marinković.
Kako kaže, zbog toga dolazi do pada proizvodnje, dok s druge strane prerađivači i tržište traže tu vrstu proizvoda.
„Onda uvoznici to pravdaju nedostatkom domaće sirovine, a zapravo je obrnuto – prekomjerni uvoz uzrokovao je pad domaće proizvodnje, što zatim stvara prostor za dodatni uvoz. To su tzv. uzročno-posljedične veze koje imamo u poljoprivredi i koje narušavaju domaću proizvodnju“, rekao je Marinković.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH, za Nezavisne ističe da je takva situacija prisutna već godinama.
„Nema tu nikakvih promjena dok god država ne progleda i dok sustavno ne počne raditi na zaštiti domaće proizvodnje i poljoprivrednika. Do tada nam nema pomoći. Je li uopće normalno razmišljati o uvozu luka, a kamoli to raditi u zemlji koja može proizvesti sve što joj treba kada je riječ o hrani i poljoprivredi? Mi smo sada pali ispod 20 posto vlastite proizvodnje, a sve ostalo uvozimo“, naglasio je Bićo.
Uvozimo ono što možemo proizvesti
Prema njegovim riječima, „nije kriv poljoprivrednik, nego država koja ne želi sustavno urediti to područje“.
„Uvozimo ono što može uspijevati u svakom dijelu zemlje“, dodao je.
Jedan poljoprivrednik iz Glamoča, koji već desetak godina sadi bijeli luk, kaže da sve što proizvede proda na domaćem tržištu. Ističe kako je zbog vremenskih uvjeta ove godine urod nešto slabiji u odnosu na prethodnu.
„Prvom berbom sam zadovoljan, dok je druga nešto slabija, i to zbog suše. Otprilike je 30 posto manji prinos bijelog luka nego prošle godine“, rekao je za Nezavisne.
Bijeli luk, kako navodi, sadi već deset godina, a i ove i prošle godine ga prodaje po cijeni od 12 KM po kilogramu.
