Malo tko u svijetu trilateralni vojni pakt AUKUS, potpisan 2021. godine između, kako mu slova govore, Australije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Država ne smatra protukineskim iako to formalno takvim nikada nije ozvučeno.
Naravno, najmanje u tu priču vjeruje Kina, čiji je čelnik Xi Jinping nedugo nakon njegovog formiranja objavio kako će to podignuti razinu opasnosti u Azijjsko-pacifičkoj regiji (Amerikanci za istu geopolitičku regiju posljednje desetljeće koriste naziv Indopacifička regija, gdje pozornost stavljaju na Indiju s ciljem privlačenja iste u svoje regionalne obrambene strukture), i pridonijeti “raspirivanju mentaliteta hladnog rata”.
Međutim, unutar političkih i analitičkih krugova triju spomenutih saveznika iz Angloameričkog kruga (iz kojeg su, po pitanju potpisivanja spomenutog sporazuma naprasno izbacili Francusku koja je već imala potpisane ugovore s Australijom za izgradnju podmornica za Canberru u francuskim brodogradilištima i po francuskoj tehnologiji i što je izazvalo prvu veću krizu u odnosima Pariza i Bidenove administracije) sada – raste napetost zbog nepoznanica oko toga što će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump učiniti s AUKUSOM.
Jedni, naime, smatraju, kako bi ga on mogao ukinuti zbog prevelikih troškova po ionako oslabljenu američku industriju, dok drugi misle suprotno – da će ga svesrdno podržati. Sam Trump, neuobičajeno, jer gotovo o svim važnim državnim temama ima svoje javno poznato mišljenje, oko svega ovoga što se govori o AUKUS-u još uvijek šuti, što još više pojačava zabrinutost i intrige s obzirom na njegovu, također nadaleko poznatu nepredvidljivost.
Upravo o ovoj temi – daljnjoj sudbini AUKUS-a, u ponedjeljak piše medij POLITICO.
Sada se, navodi isti medij, proučavaju izjave Trumpovih suradnika kako bi se predvidjeli njegovi potezi oko sudbine AUKUS-a, sporazuma o ppdmorničkom programu vrijednog čak 369 milijardi dolara. Prema istome, SAD bi dijelio tehnologiju sa svojim partnerima kako bi obje zemlje (Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo, op.ZM.) mogle izgraditi skupinu vrhunskih nuklearnih podmornica do 2040-ih.
Zbog ove neizvjesnosti ministri i vladini dužnosnici u Londonu i Canberri pokušavaju otkriti kako će Trump gledati na ovaj sporazum iz Bidenove ere kada uskoro zasjedne u Bijelu kuću.
Dvije osobe iz obrambene industrije rekle su za POLITICO da britanska vlada ozbiljno brine da bi Trump mogao ponovno pregovarati o sporazumu ili promijeniti rokove.
To je zato što pakt vjerojatno zahtijeva od SAD-a da privremeno smanji svoju mornaričku flotu – nešto što bi Trump mogao protumačiti kao uvredu njegovoj ideologiji “Amerika na prvom mjestu” („America First“). Sporazum također prisiljava američku vladu da Australiji proda tri do pet svojih aktivnih jurišnih podmornica Virginia, najboljih u floti američke mornarice, do ranih 2030-ih kao usputnu mjeru dok se ne izgrade nove podmornice za AUKUS. To se poklapa s vremenom u kojem postoji općepriznata kriza američkih industrijskih obrambenih kapaciteta .
Dok se u Washingtonu bliski promatrači po ovoj temi slažu kako je još prerano predviđati što će Trump učiniti, ima i razloga za optimizam pobornika sporazuma s obzirom na njegov odabir dva kineska jastreba na najviše položaje u američkoj nacionalnoj sigurnosti. To su: senator Marco Rubio (R-Fla.), vjerojatni budući državni tajnik, i zastupnik Mike Waltz (R-Fla.) kao Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući.
Obojica su služili u kongresnim odborima za vanjske poslove koji su se bavili zakonodavstvom za autorizaciju AUKUS-a i bit će itekako svjesni da pakt ima široku dvostranačku potporu u Kongresu SAD-a.
U prilog navedenom optimizmu idu i izjave pojedinih bivših Trumpovih suradnika iz prvog mandata, kao i utjecajnih analitičara, u kojima oni ne dvoje da će Trump nastaviti s realizacijom AUKUS-a s obzirom da je njemu prihvatljivo sve ono što ima protukineski karakter.
Međutim, Alexander Gray, pomoćnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost u Trumpovom prvom mandatu, rekao je za POLITICO da postoji dobar razlog za gore spomenutu mučninu oko sudbine AUKUS-a. Bivši šef stožera Trumpovog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je da “moramo imati ozbiljnu raspravu s obzirom na zahtjeve za flotu podmornica za napade američke mornarice”, dodajući da “nismo na putu da postignemo minimalne zahtjeve za naše vlastite potrebe.”
On također oštro kritizira britanskog premijera Keira Starmera “zbog njegove odluke da se sastane s predsjednikom Xijem samo nekoliko dana nakon ponovnog Trumpovog izbora, označivši pokušaje britanskog premijera da poboljša kinesko-britanske odnose kao “žalosne”.
Tjedna analiza Zorana Metera: Kritičnih mjesec dana: dovoljno da nuklearni rat počne i završi više puta
Protivnika AUKUS-u ima i u Australiji
Međutim, nije tajna kako i u samoj Australiji ima protivnika sporazuma AUKUS. Smatraju kako on ne samo što ne pridonosi sigurnosti Australije i njenim nacionalnim interesima, već ih samo dodatno ugrožava nepotrebnom iritacijom Kine s kojom ova zemlja ima vrlo razvijene trgovinske odnose.
Oni su tijekom prve Trumpove administracije doživjeli pad, a tijekom Bidenove administracije doživljavali su i padove ali i ponovne uspone, što također jasno ukazuje kako položaj Canberre u svemu ovome nije tako jednoznačan, a još manje jednostavan. Jedan od najoštrijih kritičara AUKUS-a je i bivši australski premijer Paul Keating, koji ga je nazvao “najgorim dogovorom u povijesti”.
Osim toga, članstvo u AUKUS-u bilo je ponuđeno i Novom Zelandu i Japanu ali su obje zemlje to odbile. Navodno zbog protivljenja nuklearnim podmornicama (barem kada je riječ o Novom Zelandu) zbog ustrajavanja na politici sprječavanja širenja nuklearnog oružja – što uostalom traži i odgovarajući međunarodni sporazum.
Japan, vjerojatno, zbog blizine Kine koja se oštro protivi njegovim bilo kakvim nuklearnim ambicijama s obzirom na krajnje neugodne epizode između dviju država iz razdoblja Drugog svjetskog rata i poznate uloge koju je u tome imao Japan čiji su vojnici počinili velike i nebrojene ratne zločine na okupiranom teritoriju Kine.
