Svaka generacija ima neku svoju osobitost – pojavu glazbenih pravaca, buntovništvo ili pak dolazak društvenih mreža. Generaciju X obilježilo je skupljanje i čitanje stripova. Mali broj televizijskih kanala tada je “natjerao” čitavu jednu epohu da duge kišne nedjelje upotpuni superjunacima, pričama sa Zapada i sličnim sadržajima. Možda današnjim “klincima” to djeluje smiješno i potpuno daleko, ali šezdesete i sedamdesete godine odrasle su na stripovima. Neki su ih ostavili čim su zakoračili u svijet odraslih, dok su drugi ostali strastveni ljubitelji teksta i slike. Puno se toga moglo naučiti iz stripova. Oni pripadaju devetoj umjetnosti, kao kombinacija likovnih, dramskih i književnih elemenata. Današnji internet sve je to uspio baciti u drugi plan.
Ilija Tepić iz Banje Luke nastavio je njegovati svoju ljubav prema stripu. Za sebe koristi Balaševićeve stihove koji se vežu uz njegov grad: “Sloven sam, bijelac, slobodni strijelac”, a isto vrijedi i za stripove.
“Kada su stripovi bili pomalo zabranjeni u školi i od strane roditelja, ja sam, iz ljubavi, na svoju ruku pokušavao doći do nekog primjerka, pročitati ga i sačuvati kod kuće. Tako je sve počelo”, prisjeća se Ilija svojih prvih koraka u svijetu kolekcionarstva.
Zbog svih događanja na ovim prostorima, dok smo bili na svjetskoj margini, zaostajali smo u svemu, pa tako i u kolekcionarstvu.
“Nakon dužeg poslijeratnog razdoblja, nakon što sam se bavio primarnim stvarima u životu, ušao sam u priču s čovjekom koji je cijeli život posvetio stripovima. Tako sam počeo skupljati nova izdanja koja su izlazila na našem tržištu – u Hrvatskoj, Srbiji, a zatim i u BiH. Počeo sam se sve više zanimati za stripove, kupovati i prodavati ih putem društvenih mreža. No, za svoju kolekciju uvijek biram najbolje primjerke i postao sam kolekcionar.”
A kolekcija je zaista impresivna. Oko 30.000 primjeraka, među kojima je tek mali broj duplikata, zauzimaju ogroman prostor u Ilijinom stanu. Godine skupljanja su se isplatile jer ga ta brojka svrstava u sam vrh kolekcionara stripova u BiH.
“Moji najvrjedniji stripovi su neki primjerci koji nisu bili dostupni ni za vrijeme Jugoslavije – rijetki brojevi Zagora iz Zlatne serije i Lunov magnus stripa. Posljednjih godina, spletom okolnosti, postao sam i trgovac, jer su mi mnogi kolekcionari iz naših krajeva i šire – iz Europe – počeli nuditi velike svote novca za njih.”
Kao pravi zaljubljenik, Ilija ima svoje omiljene strip-junake kojima se uvijek vraća.
“Najdraži strip-junaci su mi oni iz djetinjstva koji su se rano urezali u moj život. No, sada, kao zreliji i objektivniji promatrač, vidim da postoji mnogo sjajnih junaka, poput onih iz Marvela i DC-ja, koji se sada ponovno izdaju na našim prostorima. Izdavačke kuće otkupljuju autorska prava i tiskaju ih u novom, kolekcionarskom izdanju – s tvrdim koricama, na najboljem papiru i u boji.”
Mnoge starije stripove nabavio je u Sloveniji, u vrijeme kada su se oni odvajali od Jugoslavije i kada njihova djeca više nisu bila zainteresirana za jezike s ovih prostora. Međutim, brzo su se pokajali, jer je oko 2010. godine došlo do velike ekspanzije – cijene stripova su naglo porasle, a čitateljska publika se znatno proširila, potaknuta i većim brojem izdavačkih kuća u Hrvatskoj i Srbiji. Ipak, starija izdanja ostala su u fokusu kolekcionara, a sve više ljudi pridružuje se ljubiteljima stripa.
“Najveći broj izdanja na početku sam nabavio u Sloveniji, a kasnije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Razdoblje kupovine velikih količina moglo bi se usporediti s današnjim Bitcoinom – svatko bi ušao, uložio nešto novca i pokušao barem malo zaraditi da ne bude na gubitku. Mnogi se predstavljaju kao kolekcionari, ali više im je to način zarade nego ljubav. Ja nisam odustajao i uvijek sam kupovao, zato danas i imam ovu zavidnu kolekciju”, kaže Ilija za Hercegovina.info.
Laicima u svijetu kolekcionarstva mnoge stvari oko skupljanja stripova nisu jasne – od toga kako se stripovi rangiraju do odabira najvrjednijih primjeraka.
“Kolekcionarske stripove procjenjujemo najviše prema očuvanosti, a zatim po rijetkim brojevima. O tome odlučuje publika, koja je danas vrlo velika kad je riječ o stripovima s Balkana. Neki su bolje upoznati sa stripovima, dok ih drugi slabije poznaju. Kod stripofila je manja vjerojatnost za prijevaru jer su to iskusni ljudi, mnogo su toga prošli i naučili, pa ih nije lako prevariti. Početnicima bih savjetovao da s manjim budžetom ne kreću odmah na stare stripove, jer su jako skupi.”
Kolekcionari stripova, kao i svi strastveni ljubitelji određene oblasti, suočavaju se s brojnim izazovima.
“Najveći izazovi su sajmovi u Srbiji i Hrvatskoj. Tamo odlaze svi stripofili kako bi pronašli brojeve koji im nedostaju i upotpunili kolekcije po povoljnijim cijenama. Iako su naša izdanja jeftinija, lov na rijetke primjerke uvijek je uzbudljiv. Izazov je i kada netko želi prodati veću količinu stripova za višu cijenu, ali ne želi ih prodavati pojedinačno – tu ima svega, a traženje rijetkih primjeraka donosi pravi adrenalin.”
Generacija milenijalaca, za razliku od generacije X, uskraćena je za poznavanje stripova. Ta “rupa” u toj epohi teško je nadoknadiva, ali današnja omladina ipak ne zaostaje previše za starijima. Možda su im ukusi drugačiji, ali to ne znači da su pogrešni.
“Imamo jednu prazninu kada su u pitanju mladi i stripovi iz razdoblja devedesetih. Neki novi klinci su zainteresirani, ali ih najviše privlače japanske mange i sadržaji koji im se nameću putem društvenih mreža, poput TikToka. Primjećujem da zaobilaze ozbiljnije stvari na kojima smo mi odrasli. No, vjerujem da će ih, kada odrastu, sve to zanimati. Trebali bismo ih kroz igru uputiti na stripove. Imao sam ideju sašiti kostime najpoznatijih junaka i tako se pojavljivati širom BiH, ali to bi zahtijevalo dosta vremena i ulaganja. Vidjet ćemo što će donijeti budućnost – ja sam uvijek za to da djeca upoznaju svijet stripa, umjesto da se igraju plastičnim igračkama koje brzo završe u smeću.”
Budućnost stripa nije upitna, kaže Ilija. Ljubitelji ove umjetnosti opstaju unatoč internetu i društvenim mrežama, pa ne treba sumnjati da će stripovi opet imati svoje zlatno doba.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
