U Nizozemskoj se događa nešto što bi prije nekoliko desetljeća bilo nezamislivo: bivša katolička crkva svetog Franje Asiškoga u gradu Heerlen, koja je 2023. godine formalno izgubila sakralnu funkciju, sada će biti pretvorena u javni bazen. I to pod imenom „Sveta voda“.
Kako prenosi portal ArchDaily.com, ovaj projekt zamišljen je kao spoj arhitektonske obnove i „kreativne reinterpretacije“ svetog prostora. No iza modernih termina i estetskih vizualizacija skriva se teško svetogrđe: mjesto gdje je stoljećima bio prisutan Krist u Presvetom Oltarskom Sakramentu sada će služiti kao prostor za kupanje, rekreaciju i kulturne performanse.
Krist na križu, dekoracija uz bazen
Na službenim prikazima budućeg interijera jasno se vidi kako će u prostoru ostati sakralni elementi – poput mozaika koji prikazuju Kristovu muku, uključujući prizor pribijanja na križ – ali sada kao dekorativni elementi uz vodenu površinu. Neka od „dizajnerskih rješenja“ uključuju uklanjanje podne konstrukcije crkve i postavljanje mozaičke obloge inspirirane vitrajima. Klupama će se dati nova svrha kao sjedalice i stolići, dok će ambona – s koje se nekoć naviještala Riječ Božja – postati mjesto za spasioce.
Vrhunac profanacije, kako projektanti navode, bit će instalacija koja stvara „efekt hodanja po vodi“ – optička varka s površinom vode koja će odražavati strop crkve, stvarajući privid da posjetitelji doslovno hodaju po vodi.
U prostoru gdje se nekoć slavila sveta misa i klanjalo Presvetom, sada će ljudi u kupaćim kostimima „hodati po vodi“, dok će prostor bivšeg svetišta služiti kao višenamjenska platforma za događanja – od kulturnih večeri do društvenih zabava.
Gospa poziva čovječanstvo: ‘Sakrijte se u moje Srce, dolazi velika kušnja’
Uvrijeda svetome i ruganje vjernima
Ovo nije samo arhitektonski projekt. Ovo je uvreda svetome, ruganje Presvetom Oltarskom Sakramentu, poniženje kršćanske vjere i vrijeđanje onih koji su u toj crkvi primili krštenje, ispovijedi, vjenčanja i posljednje pomazanje.
Nema sumnje da se ovdje ne radi o kulturnoj revitalizaciji, već o bezočnom poništavanju svetog značenja koje je crkveni prostor imao. Pod krinkom „umjetničke adaptacije“, događa se sustavna dekonstrukcija kršćanskog identiteta – u zemlji koja je nekoć bila duboko prožeta katoličkom tradicijom.
Šok u Salzburgu, Crkva postala noćni klub: ‘Bog je izbačen iz vlastitog hrama’
Duhovni pad Europe
Projekt u Heerlenu nije izoliran slučaj, već odraz dubljeg duhovnog problema: praznine nastale u društvima koja su napustila Boga. Umjesto obraćenja i pokajanja, nudi se voda ne sveta voda krštenja, već topla voda bazena. Umjesto razmatranja Kristove žrtve – „efekt hodanja po vodi“. Umjesto ambona toranj za spasioca.
A sve to uz šutnju većine – i vjernika, i svećenika, i onih koji bi trebali štititi svetinje.
Na ovakve pojave ne možemo šutjeti. Ovo nije stvar ukusa ili arhitektonske „vizije“. Ovo je otvoreno svetogrđe koje vapi za zadovoljštinom i molitvom. Crkva, iako formalno dekonsolidirana, ostaje zgrada natopljena molitvama i prisutnošću svetoga. To se ne briše papirom ni dekretom.
Vrijeme je da vjernici ponovno dignu glas ne samo protiv ovakvih profanacija, nego i za obranu onoga što je sveto, vječno i neotuđivo: Božje prisutnosti među nama.
Poznati kardinal: ‘Moramo prihvatiti pad Europe’
