Dok vlasti u Bosni i Hercegovini već deset godina odgađaju formiranje burze električne energije, stručnjaci upozoravaju da će njezino uvođenje donijeti korist elektroprivredama i trgovcima, dok bi kućanstva i gospodarstvo mogli plaćati znatno veće račune za struju. BiH je trenutno jedina država u Europi bez ove institucije.
Prednosti i rizici
Stručnjaci ističu da svako organizirano tržište donosi transparentnost cijena i potiče konkurentnost, ali da bi u slučaju BiH tržišne, posebno europske cijene električne energije, teško pogodile kućanstva i gospodarstvo koji su daleko od europskog standarda.
Tajnik Regulatorne komisije za energetiku RS-a, Aleksandar Jegdić, za portal Capital objašnjava da bi prelazak na tržišne cijene donio nagla poskupljenja:
„Na burzi je cijena megavata 100 eura, dok ga krajnji kupac u kućanstvu u BiH plaća 75 maraka, a u gospodarstvu oko 75 eura. Kada bismo primijenili tržišne cijene, nastupila bi velika poskupljenja i kriza.“
CBAM taksa i izgubljene godine
BiH je još prije deset godina preuzela obvezu osnivanja burze, ali je Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije usuglašen tek nedavno i usvojen na Vijeću ministara BiH. Jedan od razloga ubrzavanja usvajanja je i najavljeno uvođenje CBAM takse od 1. veljače 2026. godine.
Riječ je o europskoj taksi na proizvode dobivene uz pomoć ugljena i drugih fosilnih goriva, a s obzirom na to da BiH čak 70 posto električne energije proizvodi u termoelektranama na ugljen, očekuje se da će godišnji troškovi dosezati stotine milijuna maraka.
Stručnjaci podsjećaju da je BiH imala mogućnost uvođenja ETS sustava kojim bi sama naplaćivala taksu i sredstva koristila za ulaganja u dekarbonizaciju, no ta je prilika propuštena.
Svi u regiji imaju burzu osim BiH
Predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), Mirza Kušljugić, ističe da su posljednjih godina čak i Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija organizirale burzu, dok BiH kasni. „Problemi u ekonomiji već se osjećaju jer je sve teže održavati trenutnu cijenu električne energije“, upozorava Kušljugić.
Koordinator Aarhus centra, Denis Žiško, smatra da su promašena ulaganja u termoelektrane dodatno koštala zemlju: „Naše elektroprivrede još uvijek ne mogu slobodno izlaziti na tržište, pa zaradu ostvaruju posrednici. Za građane burza može značiti izbor opskrbljivača, ali ne i nužno niže račune.“
DERK: Bez zakona nema burze
Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) poručuju da je glavni razlog kašnjenja nepostojanje odgovarajućeg zakonodavnog okvira. „Vijeće ministara BiH 24. srpnja 2025. utvrdilo je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, ali DERK nema uvid u njegov sadržaj“, naveli su.
Podsjećaju da bi usvajanje zakona omogućilo stvaranje veleprodajnog tržišta i uspostavu burze električne energije u BiH, što je i jedan od preduvjeta za eventualno izuzeće od primjene europskog CBAM mehanizma.
