Teretni željeznički promet bi trebao postati prošlost na prugama koje prolaze kroz Zagreb. Izmjenama Prostornog plana otvaraju se preduvjeti za realizaciju nekoliko važnih prometnih projekata. Naime, radi se o novoj obilaznoj željezničkoj pruzi namijenjenoj teretnom prometu, južnoj cestovnoj obilaznici Zagreba te brzoj cesti na pravcu Popovec – Marija Bistrica – Zabok.
Predložene izmjene omogućuju pokretanje ključnih infrastrukturnih investicija. Nova obilazna željeznička pruga na relaciji Zaprešić – Horvati – Rugvica – Brckovljani trebala bi postati glavni teretni pravac kojim će se dodatno povećati kapaciteti željezničkog prometa između luke Rijeka i Budimpešte, kao i prema slavonskom koridoru. Zagreb bi pritom dobio posebno važnu prednost: teretni vlakovi više ne bi prolazili kroz gusto naseljene gradske četvrti.
„Možda efekt koji se očekuje od te teretne obilaznice nije toliko značajan i to u smislu same količine i broja vlakova koji će se moći provesti kroz Zagreb. Bit će nešto više kapaciteta i prostora, ali ono što je puno bitnije je da ta pruga Zagreb prestaje biti u funkciji tereta u smislu okolnih sadržaja. Govorimo o lokacijama koje su zapuštene, a nekada su bile industrijske zone koje su bile uz tu prugu i dijele nam grad na pola. Tu se Zagrebu otvara mogućnost nevjerojatnog razvoja ako se to kvalitetno urbanististički isplanira, mogao bi se napraviti novi grad uz prugu“, kaže Marko Ševrović profesor s Fakulteta prometnih znanosti.
Potrebno je strateški urediti stajališta
Ovo je, kaže Ševrović, vrlo pozitivna priča, ali treba biti svjestan da ona prometno nije toliko značajna, koliko urbanistički. Hrvatske željeznice planiraju najprije izgraditi zapadni dio nove trase, od Zaprešića do Horvata. U kombinaciji s postojećom istočnom obilaznicom, time bi se omogućilo potpuno izmještanje teretnog prometa iz središta grada. Centralna željeznička trasa tako bi se mogla usmjeriti gotovo isključivo na putnički prijevoz, što otvara prostor za značajnije uključivanje željeznice u gradski i prigradski promet. U planu je i povezivanje željezničke mreže sa Zračnom lukom Zagreb, čime bi se dodatno unaprijedila prometna dostupnost metropole.
„Kada izmaknete teretni željeznički promet onda treba strateški urediti stajališta. Mreža stajališta treba biti redistribuirana, ponovno promišljena, moraju biti terminali između željeznice i tramvaja, željeznice i autobusa, to sve mora funkcionirati skladno. Kada imate presjedanja trebate imate tzv. kružne linije koje voze po kvartovima poput Vrapča, Stenjevca, Podsuseda, Botinec i slično te vas voze na stanicu javnog prijevoza.
Suludo je da vas voze do primjerice Črnomerca, poanta je da imate kružne linije po kvartovima koje vas voze do željezničkih stanica, s maksimalno pet minuta presjedanja u natkrivenim stajalištima i voze vas do grada. Tamo kada dođete možete tramvajem, pješke, biciklima, romobilima… To je koncept, a ne voziti ljude autobusima iz svih okolnih kvartova u centar, to je suludo“, smatra profesor Ševrović.
Javni prijevoz mora biti pouzdan
Prostorni plan Grada Zagreba predstavlja temeljni dokument regionalnog planiranja i obuhvaća cjelokupno administrativno područje grada. Njime se definiraju projekti od državne i regionalne važnosti te propisuju uvjeti za izdavanje dozvola u područjima izvan obuhvata zagrebačkih GUP-ova. Izradu izmjena provela je ustanova Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
S obzirom na opseg i važnost planiranih zahvata, izrađena je i Strateška studija utjecaja na okoliš, a pribavljene su i sve potrebne suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
„Mora se redefinirati željeznička mreža, ali u integralnoj funkciji s ostatkom javnog prijevoza. Ne možete redefinirati željezničku mrežu ako to isto ne napravite s linijama ZET-a i tramvajskim i autobusnim. Trebaju zajednička stajališta gdje će se međusobno čekati, vozni red prilagoditi u smislu smanjenog čekanja u presjedanjima i da ono bude ugodno za korisnika. Kada bude tako, onda će ljudi više koristiti javni prijevoz. I naravno on mora biti pouzdan“, zaključuje Ševrović.
