Na nepravdu prema umirovljenicima koji su u mirovinu otišli nakon 1999. godine upozorio je mirovinski analitičar Željko Šemper. Naime, on ističe da umirovljenici zbog odluka tadašnje Vlade danas imaju 92 eura nižu mirovinu, odnosno 53 eura, oduzimajući dio prema međunarodnim ugovorima.
“Usklađivanje prema omjeru 85:15 ide tek od 1. srpnja 2025. godine, a dodatak na mirovine od 1. siječnja 2026. godine, po principu ‘čekaj magare dok naraste trava’. Do onda, tko živ, tko mrtav, jer svake godine u nebeske visine ode oko 50.000 umirovljenika. Još uvijek, već osam godina čekamo da udio mirovina u plaći bude 60 posto koje je premijer predizborno obećao još 2016. godine”, navodi Željko Šemper za Mirovina.hr.
Nadalje, Šemper objašnjava da hrvatska Vlada umirovljenicima trenutno obećava puno, ali ne radi dovoljno na realizaciji. Navodi da je premijer Andrej Plenković iznova obećao ‘mrvice na dugom štapu’. Stručnjak smatra da bi Vlada svojom odlukom trebala povećati mirovine umirovljenicima koji su u nju otišli nakon 1999. godine za 10,5 posto.
‘Nepravda duga 25 godina’
Stručnjak podsjeća na to da je u prvih osam godina hrvatske države nestalo 500.000 radnih mjesta, 300.000 gurnuto je u prijevremenu i invalidsku mirovinu, dok je njih 200.000 završilo na burzi rada. Objašnjava zašto nepravdu dugu 25 godina, od 1. siječnja 1999. godine, osjećaju i današnji umirovljenici.
“Ministar Škegro je povlaštene mirovine isplaćivao iz mirovinskih fondova umjesto iz državnog proračuna, a država u mirovinske fondove nije uplaćivala doprinose za poduzeća u sanaciji. Ukupan dug je do lipnja 1998. iznosio 7,5 milijardi kuna, a Hrvatski sabor je donio odluku da se dug isplati u pet godina po 1,5 milijardi kuna godišnje.
Odluka je provedena tako da je dug isplaćen od 1998. do 2003. kao dodatak ‘100 kuna + 6%’, a od 2004. je postao i dio mirovine starih umirovljenika. Dug se počeo isplaćivati od 1. studenog 1998. godine, dakle prije izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine. Tako je AVM izračunata na bazi pokradene razine mirovina 31. prosinca 1998., a taj dug nije ušao u izračun AVM-a”, poručio je Šemper.
Umirovljenici će na svoja prava još morati pričekati: Evo kada počinju isplate zaostataka
‘To su tri glavna razloga’
Stručnjak ističe da su posljedice pogrešno izračunate aktualne vrijednosti mirovine u zadnjih 25 godina ogromne. “Stari umirovljenici su dosad putem ‘100 kn+6%’ obeštećeni za četiri milijarde eura, a šteta ‘novih’ umirovljenika dosad iznosi oko 4,6 milijardi eura. Novi umirovljenici državi su tako darovali dio svoje mirovine”, poručuje Šemper.
“Osim tog krivog izračuna prve AVM u mirovinskoj reformi, povećano je obračunsko razdoblje za izračun mirovine s 10 godina na cijeli radni vijek i uvedena je trostruko veća i doživotna penalizacija. To su tri glavna razloga zbog kojih su mirovine novih umirovljenika značajno niže od mirovina starih umirovljenika”, zaključio je Šemper.
Komentari
