Ukrajina se suočava s trećom zimom u ratu protiv Rusije, koja bi mogla biti najteža dosad, a možda i odlučujuća. Optimizam koji je nakratko zahvatio zemlju nakon ljetnih ukrajinskih napredovanja u regiji Kursk polako nestaje. Iako Kijev i dalje zadržava kontrolu nad određenim dijelovima tog teritorija, ruske snage napreduju sporo, ali neprekidno, baš kao i u Donbasu. Rat, jasno, iscrpljuje obje strane, ali čini se da Ukrajincima brže ponestaje snage, volje i resursa.
Osim vojnika i društvo postaje sve umornije od dugotrajnog rata. Kritike na račun predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog vodstva postaju sve glasnije. Iako zapadni saveznici i dalje podržavaju Kijev, nije izgledno da će ta podrška biti dovoljno snažna da Ukrajini omogući velike ofenzivne uspjehe.
Američki predsjednik Joe Biden nastavlja uskraćivati Ukrajini dozvolu da koristi američko oružje za napade na vojne ciljeve unutar Rusije, dok mogućnost povratka Donalda Trumpa na čelo SAD-a izaziva dodatnu zabrinutost, budući da je republikanac obećao završiti rat “u roku od 24 sata”. Jedan visoki ukrajinski dužnosnik izjavio je za Spiegel kako vjeruje da će se SAD, bez obzira na ishod izbora, polako povući iz sukoba. “Prognoze su loše”, rekao je, izražavajući zabrinutost zbog sve slabijeg morala među dijelovima ukrajinskih trupa. “Ljudi više ne žele ratovati, a ratne nepravde mogle bi rasturiti društvo,” upozorio je.
Trump trashing Ukraine’s president.
What a Kremlin puppet move. This guy is straight-up spreading Putin’s propaganda, and his followers are eating it up.
— Mario 🇺🇸🇵🇱🇺🇦🇪🇺 (@PawlowskiMario) September 24, 2024
Strah kao kočnica
A prošlog tjedna su Sjedinjene Države i otvoreno pokazale da im Ukrajina prestaje biti prioritet, rasporedivši napredni sustav protuzračne obrane u Izrael, kako bi ga zaštitile od iranskih balističkih projektila.No, slična pomoć nije dostupna Ukrajini, unatoč svakodnevnim napadima ruskih bespilotnih letjelica i projektila, što se u Kijevu tumači kao dvostruki standard. Štoviše, i samo Zelenski je prošlog mjeseca upitao zašto saveznici nisu donijeli odluku o obaranju ruskih projektila nad Ukrajinom, kao što to čine na Bliskom istoku.
Svakako, jedan od ključnih razloga za oprezan američki pristup Ukrajini leži u činjenici da je Rusija nuklearno naoružana, dok Iran nije. Američki dužnosnici ističu da bi slanje američkih snaga za obaranje ruskih projektila iznad Ukrajine moglo izazvati izravan sukob između dvije najveće svjetske nuklearne sile, što bi imalo katastrofalne posljedice. U usporedbi s tim, djelovanje u Izraelu ne uključuje nuklearno naoružanog protivnika, pa je rizik znatno manji.
Frustracija zbog ovog pristupa raste u Ukrajini, koja se osjeća žrtvovanom u globalnim političkim dogovorima. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je partnere da brane ukrajinski zračni prostor istom odlučnošću kao i Izrael. Međutim, njeni saveznici trenutačno pružaju samo indirektnu podršku, šaljući obavještajne informacije o nadolazećim napadima, dok Kijev zahtijeva konkretnije korake.
This Ukrainian lost both his arms (probably the legs too) fighting for Zelensky’s handlers in Washington and was dressed in a USA T-shirt to remind him of the country he destroyed his life for…
This is what slave mentality looks like.
pic.twitter.com/BOSXVK550X— Gabe (@GabeZZOZZ) October 15, 2024
Optimizam kopni
Očito, Ukrajina se suočava s dubokim preispitivanjem svoje strategije, prvi put od početka ruske invazije u veljači 2022. U Kijevu se počinje ozbiljno raspravljati o mogućnosti odricanja od potpunog ponovnog osvajanja okupiranih teritorija, koji čine gotovo petinu zemlje. Visoki ukrajinski dužnosnici priznaju da su imali nerealna očekivanja o pobjedi. “Vjerovali smo da pobjeda mora značiti bezuvjetnu predaju Rusije”, kaže jedan. Međutim, sada se javlja razumijevanje da svaki dogovor mora uključivati ustupke s obje strane. “Dogovor također mora biti koristan za Rusiju,” dodaje.
Nadolazeća zima mogla bi dodatno pogoršati situaciju. Rusija je uništila ili oštetila polovinu ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju električne energije, a popravci se provode uz velike napore. Postoji velika vjerojatnost dugotrajnih nestanaka struje tijekom hladnih mjeseci, osobito ako Rusija nastavi napadati kritičnu infrastrukturu, za što Ukrajina nema učinkovitu obranu. Predsjednik Zelenski izjavio je da Kremlj pokušava “zamrznuti” Ukrajinu i natjerati je na pokornost.
S obzirom na ovakvu perspektivu, nije ni čudno da se optimizam Ukrajinaca smanjuje. Prema nekim anketama, dok je u prvoj godini rata 80 posto Ukrajinaca vjerovalo u pobjedu, taj broj sada je pao na 60 posto. Spremnost na dugotrajnu borbu također opada, posebno među mlađim generacijama, koje će vjerojatno biti pozvane da se bore ako se sukob nastavi. Istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju pokazuje da bi 47 posto građana pristalo na zamrzavanje trenutnih crta bojišnice ako bi to omogućilo ulazak Ukrajine u EU i NATO.
New videos of forced mobilization on street & in gym & hotel in Lviv in Western Ukraine, most anti-Russian region of Ukraine. There is flood of forced mobilization videos on Telegram channels showing mass raids by press gangs of concerts, restaurants, hotels, shopping malls,… pic.twitter.com/m8p8KaA4Ai
— Ivan Katchanovski (@I_Katchanovski) October 14, 2024
Bogaćenje elite
Također, Zelenski se suočava s ozbiljnim unutarnjim pritiscima, posebno od snaga koje su protiv bilo kakvih pregovora s Rusijom. Ova skupina, koju politolog Volodimir Fesenko opisuje kao “militantne domoljube”, predstavlja značajan dio ukrajinskog društva; prema njegovim procjenama, čini oko trećinu stanovništva. Podjela u društvu odražava se i unutar vojske, što dodatno otežava situaciju za Zelenskog ako odluči tražiti kompromis.
Osim ovih ideoloških podjela, i politički sukobi u Kijevu su se ove godine intenzivirali. Opozicija sve glasnije kritizira predsjednika zbog koncentracije moći u njegovom uredu i neučinkovitosti u borbi protiv raširene korupcije. Ina Sovsun, članica parlamenta iz liberalne stranke Holos, ističe probleme s nedavnim vladinim odlukama, poput plana za izgradnju novih reaktora u nuklearnoj elektrani Hmjelnicki, koji je trebao ublažiti energetske probleme, što ona smatra “apsolutno užasnom idejom”.
Sovsun ističe i kako je zemlja suočena s osiromašenim i frustriranim građanima, dok se novac ulaže u projekte koji će trajati godinama, za što Ukrajinka vjeruje da će samo omogućiti daljnje bogaćenje elite. Sigurna je da će takvi projekti biti prožeti korupcijom, a ključne odluke, tvrdi, donosi Ured predsjednika.
🇺🇦 The circus continues!
“The Ukrainian Parliament unanimously and fully supported the Victory Plan and joins in its implementation” — Stefanchuk
He only showed the title page of the Plan, since “it is a secret document.”
They treat the people like kids, who believe in magic… pic.twitter.com/5yU7OdpUJV
— Lord Bebo (@MyLordBebo) October 16, 2024
Europski rat
“Izgledi za Ukrajinu, a time i za Europu, izgledaju sumorno”, piše RUSI, think tank za obranu i sigurnost sa sjedištem u Londonu, priznajući kako bi uskoro “Putin mogao proglasiti pobjedu”. Iz britanske organizacije se zatim pitaju: “Što bi značilo izdati Ukrajinu? Na kraju bi mogla zadržati 82 posto svog teritorija, uz zapadnu pomoć za obnovu infrastrukture. Moguće je da bi joj bio otvoren put do članstva u EU, osim ako taj put ne bude dogovoren za pregovaračkim stolom. Međutim, pridruživanje zapadnom klubu moglo bi izgubiti svoju privlačnost. Ukrajinski oligarsi bi se mogli vratiti na vlast, zamjenjujući entuzijazam generacije Majdana s cinizmom postsovjetskog nasljeđa. Također bi postojala mogućnost antagonizma prema onima koji su se vratili iz inozemstva nakon što su izbjegli rat, kao i tisućama ožalošćenih obitelji.”
RUSI zatim ukazuje kako je “ovaj rat trebao biti europski”. “Unatoč raspravama o europskoj obrani koje traju desetljećima, oslanjanje na američku potporu pokazalo se previše zgodnim. Time je Europa postala zarobljenikom američkih političkih ciklusa i izbjegavala teške odluke, poput povećanja troškova obrane i politike zapljene zamrznutih sredstava. Ono što Europi preostaje sada je osigurati mjesto za pregovaračkim stolom i boriti se za članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio bilo kakvog budućeg rješenja.”
Ukoliko to ne uspije, sugeriraju iz RUSI-ja, “Zapad će se suočiti s godinama pokajanja zbog iznevjeravanja hrabrih Ukrajinaca, čiji je jedini zločin bila želja za pridruživanjem zapadnom demokratskom poretku”.
I am back in Ukraine and the mood is pitch black. Ukraine feels betrayed.
“Failing that, the West will have years to repent the betrayal of the courageous Ukrainians, whose only crime was their wish to join the Western democratic order” 1/https://t.co/BvXHXdfdWN
— Tymofiy Mylovanov (@Mylovanov) October 15, 2024
Popis želja
Doduše, unatoč tome što su njegovi zapadni partneri možebitni “izdajnici”, Kijev i dalje emitira aspiracije o priključenju ovom klubu. Tako je u srijedu Zelenski predstavio svoj dugoočekivani “plan pobjede”, sadržan u pet ključnih točaka. Prva i najvažnija je “hitan prijem u NATO”. Slijedi “prenošenje borbi na ruski teritorij” (što uključuje upotrebu oružja dugog dometa i podršku Zapada u obaranju ruskih projektila i dronova), “sveobuhvatni nenuklearni strateški paket” (što god to značilo), “korištenje prirodnih resursa poput urana, titana i litija kao temelj za gospodarski rast u suradnji s EU-om i SAD-om” (dakle rasprodaja nacionalne imovine multinacionalnim korporacijama) te ” izgradnja poslijeratnog sigurnosnog okvira u kojem će ukrajinska vojska doprinositi sigurnosti NATO-a i Europe (ukratko, uspostava stalne militarizirane zone).
Osim toga, plan sadrži tri tajna dodatka koja nisu dostupna javnosti, ali se navode kao ključna za realizaciju strategije. Zelenski je naglasio da plan zahtjeva hitnu akciju i jedinstvo među ukrajinskim saveznicima te je izrazio uvjerenje da bi njegova provedba mogla rezultirati završetkom rata već iduće godine.
Međutim, s ovim “planom” – koji više liči na popis želja – postoji jedan osnovni problem. Naime, dobar broj ovih apela je Zapad već odbio. Primjerice, ulazak u NATO je nemoguć jer bi on automatski aktivirao stavak 5., što bi značilo trenutno rat saveza s Rusijom (što, nasreću, nitko ne želi). Zatim, tu je i zahtjev za duboke udare u Rusiju, što je Washington nedavno odbio, jednako kao i zajedničku protuzračnu obranu. Očito, ovaj dokument nije “plan za pobjedu”, već samo izgovor za poraz jedne, nažalost, do daljnjega uništene države.
Za još ovakvog sadržaja upratite autorov X profil i Substack.
Ukrajinski ‘Plan pobjede’: hitni ulazak u NATO, napadi na Rusiju i rasprodaja resursa
