Općinski sud u Čapljini prihvatio je prijedlog Pravobraniteljstva BiH i donio privremenu mjeru kojom je zabranjena prodaja nekretnina Naftnih terminala Dretelj, jer pravobranitelji tvrde da je riječ o državnoj imovini. Time je za danas zakazana javna prodaja imovine Terminala Dretelj – otkazana.
Istodobno, Općinski sud u Mostaru odbio je zahtjeve Pravobraniteljstva BiH, a u rješenju je navedeno da je osporeno izlučno pravo Države BiH na imovini stečajnog dužnika Hercegovačka banka, koja čini stečajnu masu na nekretninama Naftni terminali Dretelj, piše Klix.
Pravobraniteljstvo BiH upućuje se da kod nadležnog suda pokrene parnicu radi dokazivanja da nekretnine iz ovog rješenja čine vlasništvo države BiH, da joj pripada izlučno pravo na tom dijelu stečajne mase, te da je stoga nedopuštena prodaja te imovine u stečaju.
Danas aukcija
Privremena mjera kojom je zabranjena prodaja imovine Naftnih terminala Dretelj ostaje na snazi do okončanja parnice u kojoj će se utvrđivati pitanje vlasništva, iako stečajni sud u Mostaru nije donio nikakvo rješenje.
“Određuje se privremena mjera osiguranja, pa se nalaže Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Čapljini da izvrši upis zabilježbe zabrane raspolaganja i otuđenja na nekretnini upisanoj u ZK ulošku broj 567 K.O. Dretelj, označenoj kao k.č. 1499 po novom premjeru koja odgovara k.č. 529 upisanoj u ZK uložak broj 2 K.O. Dretelj po starom premjeru, te na nekretnini upisanoj u ZK ulošku broj 816 K.O. Dretelj, k.č. 573/2, upisanoj u ZK uložak broj 1 K.O. Dretelj po starom premjeru”, navedeno je u rješenju Općinskog suda u Čapljini.
Imovina stečajnog dužnika trebala se danas naći na javnoj dražbi s početnom minimalnom cijenom od 15.537.588,61 KM.
U međuvremenu, stečajna upraviteljica Hercegovačke banke – u stečaju izjavila je da osporava zahtjev za izlučenje. Navela je da se radi o imovini stečajnog dužnika koja je ušla u stečajnu masu, da je banka tu imovinu stekla 2003. godine kao savjesna treća osoba temeljem povjerenja u zemljišne knjige, kupnjom od prethodnog vlasnika koji je svoje pravo vlasništva temeljio na sudskoj odluci, a u zemljišnim knjigama tada nije bilo upisanih nikakvih tereta ni ograničenja prava raspolaganja ili prava trećih osoba.
Naftni terminal Dretelj ima kapacitet od 24 milijuna litara, što čini oko 10 posto ukupne obvezne rezerve koju Federacija BiH mora imati. Terminal raspolaže s 12 podzemnih spremnika za skladištenje nafte i naftnih derivata.
Prije rata terminal je bio u vlasništvu JNA. Nakon njezina odlaska postao je predmet brojnih mešetarenja i koristila ga je tvrtka „CroHerc AG“, povezana s Ljubom Ćesićem Rojsom i uz podršku tadašnjeg HDZ-ova ministra Ante Jelavića.
Zahvaljujući Dretelju, CroHerc je postao jedan od najvećih uvoznika nafte u BiH, ali je gomilao porezne dugove. Direktor Marinko Planinić kasnije je bio optužen za utaju milijuna maraka.
