Meteotsunamiji ili šćige, nagle su i snažne oscilacije razine mora izazvane atmosferskim poremećajima, koje mogu uzrokovati snažne valove i poplaviti naseljene uvale.
U radu objavljenom u znanstvenom časopisu Weather and Climate Extremes, istraživački tim predvođen dr. sc. Petrom Zemunik Selak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, predstavio je tzv. sinoptički model koji analizira specifične atmosferske uvjete i na temelju njih može rekonstruirati kada i gdje su se dogodili meteotsunamiji. Model je najbolje rezultate postigao na istočnom Jadranu, gdje su predviđanja bila najpreciznija.
Kako bi se postigli što pouzdaniji rezultati, znanstvenici su koristili podatke s 32 mareografske postaje diljem Sredozemlja, uključujući podatke iz MISELA baze (Minute Sea-Level Analysis dataset) s visokom vremenskom rezolucijom od jedne minute. Model koristi kombinaciju sedam atmosferskih varijabli iz reanalize podataka (ERA5) za izračun tzv. sinoptičkog indeksa. Model je treniran na dijelu podataka, a zatim testiran na drugom dijelu serije kako bi se procijenila njegova učinkovitost u detekciji ekstremnih događaja.
– Ovakav pristup ima značajan potencijal za buduće sustave ranog upozoravanja na meteotsunamije te za klimatske projekcije ekstremnih događaja na moru, što je važno za planiranje i zaštitu obalnih područja – napisali su iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Poveznica na rad: https://www.sciencedirect.com/…/pii/S2212094725000337…
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Jurica Gašpar
