Svakog 30. rujna Katolička crkva slavi svetog Jeronima (oko 340. – 420.), najpoznatijeg prevoditelja Biblije u čitavoj povijesti. On je dio skupine otaca Latinske Crkve uz svetog Augustina, svetog Ambrozija i svetog Grgura. Sveti Jeronim ima i naslov crkvenog doktora.
Jeronim Stridonski, kako ga još zovu, bio je veliki prevoditelj Biblije u antičko doba (4. stoljeće). Urednošću svoga rada i dubokim poznavanjem Svetog pisma i starih jezika (hebrejskog, grčkog i latinskog) ostavio je neizbrisiv trag u egzegetskoj tradiciji Crkve.
Sveti Jeronim preveo je različite knjige koje čine Bibliju (kanonske knjige) na latinski, uzevši kao polazište stare tekstove na njihovim izvornim jezicima, odnosno grčku i hebrejsku verziju Starog i Novog zavjeta. Kao što je poznato, latinski je bio najvažniji jezik svog vremena i do danas se smatra službenim jezikom Katoličke crkve. Ovaj titanski posao izvršio je Jeronim na zahtjev pape Damaza I. (str. 366-384).
Vulgata
Stoga ovaj svetac za Tradiciju predstavlja ljubav prema Riječi Božjoj par excellence, ljubav koju je izrazio na sljedeći način: „Ljubi Sveto pismo i mudrost će te ljubiti; ljubi je nježno i čuvat će te; poštuj to i primit ćeš njegova milovanja.”
Jeronim je rođen u Strudonu u Dalmaciji oko 340. godine. Studirao je u Rimu i tamo se krstio. Zatim se preseli na Istok, gdje bi zaređen za svećenika. Nakon povratka u Rim postao je tajnik pape Damaza.
U to vrijeme, na zahtjev vrhovnog pontifeksa, Jeronim je počeo raditi na prijevodu Biblije na latinski – svoj materinski jezik. Svetac se istaknuo i u uporabi najvažnijih jezika tog vremena, a s obzirom na to da su knjige Svetoga pisma izvorno napisane na hebrejskom, aramejskom i grčkom, papa je u Jeronimu vidio najprikladniju osobu za taj zadatak.
Sveti Jeronim ispravio je latinsku verziju Novog zavjeta ( Vetus Latina ), a zatim počeo prevoditi Stari zavjet izravno s hebrejskog. Poznato je da je koristio Septuagintu , odnosno verziju Biblije na grčkom jeziku, poznatu kao Grčka Biblija ili Biblija Sedamdesetorice, iz Aleksandrije.
Usred prevoditeljskog procesa svetac se preselio u Betlehem (Svetu Zemlju) kako bi bolje upoznao kulturu i usavršio svoj hebrejski – to ga je tehnički učinilo svojevrsnim ocem filologije kao discipline. Tamo je živio nekoliko godina (otprilike jedno desetljeće) posvetivši se istovremeno pisanju komentara i tumačenja Svetoga pisma. Iz ove je faze potekla većina njegovih sjajnih komentara na razne biblijske odlomke.
Prijevod Biblije koji je napravio sveti Jeronim poznat je kao “Vulgata” (“ Vulgata Editio ”, odnosno “izdanje za narod”), dovršen oko 405. godine i koji se stoljećima smatrao službenom verzijom Biblije od strane Katoličke crkve. Zapravo, više od tisućljeća kasnije, 1546., tridentski saborski oci (Trentski sabor, 1545.-1563.) priznali su da latinska Vulgata uživa takav status.
Teolozi naglašavaju: Ovo je najljepša i najvažnija rečenica u Bibliji
Priča o betlehemskoj pećini
Prema predaji, jedne božićne noći, nakon što su kršćanski vjernici napustili Betlehemsku špilju, svetac je ostao moliti sam u mjestu.
Odjednom je u sebi čuo kako mu je Dijete Isus rekao: “Jerónimo, što ćeš mi pokloniti za rođendan?” On je odgovorio: “Gospodaru, dajem ti svoje zdravlje, svoju slavu, svoju čast, da sa svime raspolažeš kako ti je drago.” Dijete Isus je dodao: “A vi mi ništa drugo ne date?” “O moj voljeni Spasitelju! – uzvikne Jeronim – za tebe sam već razdijelio svoja dobra siromasima. Za tebe sam posvetio svoje vrijeme proučavanju Svetoga pisma… Što ti još mogu dati? Da želiš, dao bih ti svoje tijelo da spališ na lomači kako bih ga sve mogao nositi za Tebe.”
Božansko Dijete mu tada reče: “Jeronime: daj mi svoje grijehe da ti ih oprostim.” Čuvši to, svetac je počeo plakati od ganuća i uzviknuo: “Mora da si lud od ljubavi kad to od mene tražiš!”
Deseci ljudi u Njemačkoj tvrde, vidjeli su dijete Isusa, a poruke su uzdrmale svijet
Rujan, mjesec Biblije
Sveti Jeronim umro je 30. rujna 420. Stoga Crkva svakoga mjeseca rujna – u kojem se slavi njegov liturgijski blagdan – među vjernicima promiče poznavanje i ljubav prema Bibliji. Svetac je rekao: “Ignorirati Sveto pismo znači ignorirati Krista.”
Papa Benedikt XVI. u općoj je audijenciji 7. studenoga 2007. podsjetio na riječi koje je sveti Jeronim uputio svetom Paulinu iz Nole (354.-431.): „U Božjoj riječi primamo vječnost, vječni život. Sveti Jeronim kaže: ‘Pokušajmo na zemlji naučiti istine čija će dosljednost ostati i na nebu’.”
Mjesec je Božje riječi: ‘Ignorirati Sveto pismo znači ignorirati Krista’
